Iako je Tužilaštvo BiH najavilo žalbu na odluku Suda BiH kojom je samo djelimično prihvaćen prijedlog za određivanje pritvora za 18 uhapšenih u akciji 'Black tie 2', kako Raport saznaje, žalba je otišla tek za nekoliko osumnjičenih.

Podsjetimo, u ovoj akciji uhapšene su 23 osobe koje se dovode u vezi sa narkokartelom Edina Gačanina Tito i Dino, među kojima su visoki funkcioneri FUP-a, v.d. direktor Vahidin Munjić te komandir specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović.

 Pored njih, uhapšeni su i jedan službenik OSA-e te FUP-ovci koji su pratili Gačanina 2016. godine prilikom njegovog boravka u Sarajevu.

Sud je nakon ročišta o određivanju pritvora odlučio da zadrži svega troje osumnjičenih u pritvoru i to: Adnana Smajlovića, Sančeza Jukića i Aidu Halać.

Mjere zabrane određene su Tariku Zuloviću, Harisu Behramu, Mirsad Skopaku, Maku Šemšiću, Elmiru Sariću, Smailu Šikalo i Gordanu Memiji.

Na slobodu su bez ikakvih mjera zabrane, jer nije utvrđena osnovana sumnja, pušteni svi FUP-ovci, dakle Vahdin Munjić, Mustafa Selmanović, Senad Kadić, Emir Druškić i Adin Ćatić, te službenik OSA-e Edin Kačar. Uz su na slobodu izašli Davor Curle i Sead Preljević.

 Zanimljivo je da Tužilaštvo nije uputilo žalbu na odluku Suda koja se tiče upravo ove posljednje grupe za koju nije utvrđen ni osnov sumnje. To je za Raport potvrdila advokatica Alena Begović koja zastupa Mustafu Selmanovića.

"Tužilaštvo BiH i postupajući tužilac u odnosu na tačku III Rješenja kojim se odbija kao neosnovan prijedlog Tužilaštva za odredjivanje mjere pritvora prema Mustafi Selmanovići, Vahidinu Munjiću, Senadu Kadiću, Adinu Ćatiću, Emiru Druškuću se nije žalilo u zakonskom roku iz čega proizilazi da se ne protive odluci Suda Bosne i Hercegovine.

Bitno je da naglasimo da je Sud BiH utvrdio da nije bilo dokaza na osnovu kojih se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje na strani gore navedenih osumnjičenih kao osnova za najrigorozniju mjeru ograničenja slobode, te su isti ostali na nivou indicija. Iskazi svjedoka, odnosno iskazi policijskih službenika koji su iznosili svoja posredna saznanja ne predstavljaju dokaz na kojem Sud može temeljiti postojanje osnovane sumnje, a što je i Sud obrazložio u svojoj odluci.

Bitno je naglasiti da je Sud obrazložio i da pravna kvalifikacija Organizovani kriminal iz člana 250. KZ BiH koja se osumnjičenom Selmanović Mustafi stavila na teret i koja pretpostavlja postojanje isključive nadležnosti Suda BiH ne proizilazi iz dostavljenih dokaza Tužilaštva da je Mustafa Selmanović poduzeo bilo kakve inkriminisane radnje, što je rješenjem Suda i utvrdjeno, pa samim tim nije mogao iste poduzimati ni u okviru organizovane grupe koja okolnost bi ukazivala na postojanje isključive nadležnosti Suda BiH", navela je Begović.

Pitamo je šta to faktički znači za njene klijente (ona zastupa Selmanovića i FUP-ovce).

"Tužilaštvo BiH se ne protivi rješenju Suda i samim tim potvršuju da nema osnovane sumnje", zaključuje ona.