Nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o imenovanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga sigurno da je napravljen važan iskorak u procesu zvanom "legalizacija kanabisa u BiH".

Formiranje ove Komisije je izuzetno važno na putu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe koje se u BiH rješava još od 2016. godine.

Nova komisija je imenovana jer je mandat prethodno imenovane, tj. njenih članova iz 2020. godine istekao.

Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže da u Zakonu postoji pojašnjenje zašto je formiranje Komisije važno i koja je njena uloga u prilagođavanju EU standardima.

"Nismo mi ti koji uspostavljaju standard, šta nije, odnosno šta jeste droga, to su međunarodni standardi kojima se mi prilagođavamo.", kaže Magazinović u razgovoru za Akta.ba.

Vijeće ministara BiH je donijelo dvije odluke prema kojima se formiranjem nove komisije stavlja van snage prethodno formirana komisija iz 2020. godine.

Nova Komisija je za razliku od prethodne, koja je bila pri PSBiH, sada je pod okriljem Vijeća ministara i to u operativnm smislu znači olakšice u radu.

"Pojavom novih droga u svijetu koje UN kategorira kao zabranjene nadležnost se više ne mora svaki put vraćati na Parlament i mijenjati zakon nego je dovoljno da Komisija predloži određenu izmjenu a Vijeće ministara usvoji.", pojašnjava Magazinović.

Magazinović kaže da ne postoji ništa sporno u formiranju nove komisije jer to potpada pod isti mandatni kao i svakog drugog institucionalnog tijela i da će djelovati kao radno tijelo VM BiH.

"Nepostojanje aktivnosti Komisije u proteklim mjesecima je značilo da hipotetički, ako se pojavila neka nova droga u svijetu, mi je nismo mogli zabraniti u BiH.", kaže.

Novom komisijom uspostavljena kontrola

Zakon o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga je donesen u cilju sprovođenja međunarodnih konvencija i standarda, a posebno nedozvoljene proizvodnje i nedozvoljenog prometa opojnih droga.

Naime, kako pojašnjava Magazinović, Međunarodna tijela dostave informaciju svim državama da se pojavila nova droga.

Nakon toga Komisija za sprječavanje zloupotrebe opojnih droga predloži Vijeću ministara odgovarajuću odluku. Vijeće ministara usvaja odluku kojom se dopunjava lista zabranjenih droga i time se zaokružuje procedura.

"Naš cilj je da kanabis bude u koloni 2-dozvoljeno pod posebnim okolnostima što je praktično i naša i međunarodna obaveza", naglašava.  

Po njegovoj ocjeni, prošla komisija nije odiglala svoju ulogu dobro u prethodnim pokušajima da se ovo uradi.

"Prepreka tome je što se nastojalo predstaviti jednakim legalizaciju gotovih lijekova na bazi kanabisa kao legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, a onda pripravci i ulja od kanabisa time ne bi bili obuhvaćeni što se znači potpuno razlikuje.", pojašnjava.

Kaže da je Agencija za lijekove odigrala pozitivnu ulogu ne samo podrškom inicijativi nego i činjenicom da je svojevremeno pojasnila gore navedenu razliku: "U tom smjeru Agencija je pripremila Odluku kako ona treba da glasi u skladu sa preporukom UN-ove komisije za droge."

"Ta Odluka kao takva stoji i čeka da se o njoj izjasni nova komisija, da li u tom smjeru treba mijenjati određeni dio zakona.", kaže Magazinović za Akta.ba.

Podsjetimo, u Komisiju su imenovani ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a Alen Šeranić, šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta Asmir Mujanović i šef Odsjeka za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Ministarstvu sigurnosti BiH Dragan Vukadin. 

Naglašava da su mišljenja u dijelu potrebe za revizijom i izmjenom aktuelnog Zakona različita.

"Mišljenja su razlicita, jedni misle da nije, drugi da jeste potrebna izmjena zakona i to u dijelu koji govori o tome da je kanabis "dozvoljen u svrhu medicinskog istraživanja" i da se to promijeni u "medicinske svrhe", kaže.

Stava je da se radi o klasičnoj grešci u prevodu jer je "neko" dio narativa u "medicinske svrhe" preveo u "svrhe medicinskog istraživanja" što sada stvara operativni ali i zakonodavni problem jer to nije isto.

"Sada imamo situaciju gdje Poljoprivredni fakultet uzgaja i proizvodi ulje od kanabisa u svrhu istraživanja, ne upotrebe, znači samo u naučne svrhe, a nama treba da se upotreba omogući korisnicima ulja kanabisa za tretman svojih bolesti, liječenje i ublažavanje posljedica oboljenja, simptoma, da mogu legalno kupiti ulje kanabisa odgovarajuće i provjerene kvalitete na preporuku ljekara a ne od "dilera" kako su danas prisiljeni da rade", kaže Magazinović za Akta.ba.  

Inače, Parlamentarna skupština BiH je u novembru 2005. godine usvojila Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, koji je na snagu stupio u februaru 2006. godine.

Prema ovom zakonskom rješenju, kanabis i svi njegovi derivati i preparati svrstani su na listu zabranjenih supstanci čiji su uzgoj, proizvodnja, promet, posjedovanje i upotreba zabranjeni osim u svrhe medicinskog ili naučnog istraživanja, ili u sudskomedicinske, nastavne ili policijske svrhe.U ovom zakonskom rješenju brojne druge opojne droge nalaze na listi supstanci čije je korištenje dozvoljeno uz nadzor, a među njima se nalazi i kokain.

U duhu otvorenih pregovora sa EU i zadatkom usklađivanja legislaturnih okvira BiH sa onim iz EU, legalizacija kanabisa je još jedna u nizu međunarodnih obaveza BiH.

Kanabis je inače najpopularnija zabranjena droga u Europi a prema statistikama, oko 28 posto Evropljana konzumiralo je kanabis u nekoj fazi života.  

Zastupnici u Evropskom parlamentu su u februaru 2019. godine podržali Rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno preporučila da se sastojak kanabisa kanabidiol (CBD) ne bi trebao kategorizovati kao kontrolisana tvar, ne postoji usklađenost na nivou EU niti za medicinsku niti za rekreacijsku upotrebu kanabisa.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučila je da se liječenje kanabisom omogući, a komisija za droge pri Ujedinjenim nacijama uklonila je kanabis (marihuanu) s liste "najopasnijih droga", što je bila najveća prekretnica u borbi da ova biljka bude prepozna kao lijek i da kao takva bude i tretirana kroz zakone.

U Njemačkoj je legalizovana početkom aprila ove godine kada su zastupnici u Bundestagu usvojili zakon kojim je omogućeno legalno nabaviti do 25 grama narkotika dnevno za ličnu upotrebu putem reguliranih udruženja za uzgoj kanabisa kao i imati do tri biljke kod kuće u ličnom uzgoju.

Novi zakon i dalje zabranjuje posjedovanje i korištenje droge osobama mlađim od 18 godina.

Aktuelni zakonodavni okvir oboljele na putu borbe za (o)zdravlje(njem) pretvara u kriminalce i one koji ozbiljno krše zakon.

U Federaciji BiH, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga je krivično djelo (čak i za lične potrebe), gdje se za samo posjedovanje može izreći kazna zatvora do jedne godine.

Kazne za posjedovanje opojne droge, prema zakonskom okviru, ne razlikuju se u zavisnosti od vrste i količine droge.

Podsjećanja radi, u BiH su za medicinske svrhe dozvoljeni kokain, morfijum i opijum a kanabis nije.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine predložila je i izmjenu liste lijekova na način da se kanabis premiješta iz tabele zabranjenih supstanci u tabelu supstanci i biljaka pod strogom kontrolom. 

Međutim, za sada je još uvijek na snazi postavka koja onemogućava "legalno liječenje".

"U skladu sa Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (Službeni glasnik BiH“, br. 8/06) – u daljem tekstu: Zakon, kanabis je svrstan u Tabelu I – Zabranjene tvari i biljke. U skladu sa članom 25. Zakona dozvoljen je uzgoj industrijske konoplje‚ (Cannabis Sativa L), s ciljem proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena.", naveli su za Akta.ba iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Kada su u pitanju lijekovi koji sadrže aktivne supstance kanabisa oni su za bh. tržište zabranjeni.

"Lijekovi koji sadrže aktivne sastojke dobijene iz konoplje (Cannabis sativa L) koji sadrže smole, ekstrakte i tinkture konoplje, dijelove ove biljke izdvojene u bilo kom obliku zabranjeni su za BiH tržište i nije ih moguće odobriti.", zaključuju iz Agencije.

Nije nepoznanica da se određeni preparati mogu naći u apotekama u BiH ali su sa niskom razinom aktivnih sastojaka kanabisa i dodatno su kršenje aktuelnih zakonskih propisa.