Iako BiH po broju pušača po glavi stanovnika dominira Evropom, duhanska industrija, koja je othranila nekoliko generacija i koja je po svojoj kvaliteti bila svjetski poznata, pala je na najniže grane, otkad se ova biljka uzgaja na području Hercegovine.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH) o izdanim markicama za domaći duhan u 2023. su porazni. Naime, prema tablici koju su ustupili portalu Hercegovina.info, domaći proizvođači u prošloj godini, prema broju izdanih markica nisu izvezli niti jedan gram duhana!

Ova tablica pokazuje kritičan silazni trend izdavanja markica za domaći duhan. Od rekordne 2009. kada je izdano 224.500 miliona KM za domaće duhanske markice, pa do 2022. kada je izdano samo 1.720 KM.

U 2023. barem do kraja novembra nije izdana nijedna markica za duhan domaće proizvodnje.

No tablica pokazuje i jedan trend, količina uvoznih markica za 2023. najveća je još od 2012. godine. U prošloj godini za uvozni duhan izdano je čak 262 miliona KM vrijednosti markica.

Prema podacima Macrotrendsa, čak 35 posto stanovništva BiH starije od 15 godina spada u skupinu pušača. Puno je to više od EU prosjeka koji iznosi oko 19 posto. U Hrvatskoj je postotak populacije iznad 15 godina koji puši oko 25 posto.

Jednostavno je teško objasniti kako zemlja koja ima toliki postotak pušača kao BiH, kao i takve predispozicije i historiju proizvodnje duhana svoju duhansku industriju uspije u tako kratkom vremenu dovesti na tako niske grane.

Predsjednik Udruženja Hercegovački ravnjak, koja okuplja proizvođače te zaštićene hercegovačke sorte, Marko Vukoja kazao je za Hercegovina.info kako se već nekoliko godina ne bavi proizvodnjom duhana. Ipak, tračak nade za domaće proizvođače još postoji.

"Imamo interes jedne multinacionalne kompanije za svojstva ravnjaka, rađena je mini studija, ali treba provesti i anketu. Ona košta oko 15.000 KM neto. U ovoj godini se nadamo da će nas kantonalne vlasti uvrstiti u budžet. Jedna velika japanska kompanija je pokazala verbalno zanimanje za naš duhan, no nema ništa službeno. Trebala bi se provesti ta anketa na područjima u kojima se može proizvoditi ravnjak, a to su niži dijelovi Hercegovine sa toplijom klimom. Kompaniji se moramo referirati sa studijom i anketom kako bi prešli u sljedeću fazu. Puno ljudi bi, kada bi im se ponudila primjerena cijena otkupa, kada bi im se isplatilo to raditi, za čas ponovno pokrenuli proizvodnju. Kapaciteta imamo, ali što je, tu je".

Veliki problem za domaće proizvođače, kaže Marko Ivanković iz Federalnog agromediteranskog zavoda je i činjenica da ne postoje ovlašteni organizatori otkupa. Ukratko to znači da i kada biste proizveli duhan, ne biste ga imali kome plasirati.

Ipak podaci UIO za plaćene akcize pokazuju da su određene trošarine za domaće proizvođače ipak naplaćene. Prema podacima koje su dostavili portalu Hercegovina.info, domaći proizvođači upravi su u 2023.  uplatili oko 3,5 miliona KM, što je za 1,5 miliona više nego u 2022.

Sve otkupne stanice, kao i tvornice duhana koje su u 20. stoljeću imale iznimnu ulogu u razvoju Hercegovine sada su ugašene. 

Između legalne domaće proizvodnje i masovnog uvoza duhanskih proizvoda koje proizvode velike multinacionalne kompanije poput Philip Morris, British American Tobacco i Imperial Tobacco, u Bosni i Hercegovini se zbog visokih cijena duhanskih proizvoda razvilo ogromno sivo tržište duhana.

Tržnice su pune cigareta bez markice, kao i punjenih cigareta, te duhana nepoznatog porijekla. Sivo tržište sve je jače, a broj konzumenata ne opada.