Dok čekamo da Bosna i Hercegovina postane dijelom Evropske zajednice, čime bi se pospješio kvalitet života, bh. građani masovno odlaze ka Evropi u potrazi za sigurnom egzistencijom. I tako se već godinama naša zemlja suočava s tužnom stvarnošću, u kojoj sve veći broj njenih građana odlazi.

Vijesti o Njemačkoj, kao destinaciji s olakšicama za ulazak radnika, postaju sve privlačnije u ovoj priči o napuštanju domovine. Brojni problemi s kojima se građani suočavaju težak su teret u bosanskohercegovačkoj svakodnevnici. Da li će novi svetionik nade za građane biti bolji uslovi za rad preko granice?

Njemačka je zemlja s drugom najvećom bh. djasporom na svijetu, a oči velikog broja građana već godinama gledaju prema boljem životu upravo u toj zemlji. Dok teška situacija u našoj zemlji predstavlja gorčinu u svakodnevnici Bosanaca i Hercegovaca, informacija o mogućem boljem životu izvan Bosne i Hercegovine slatki je san za mnoge.

Nemogućnost zapošljavanja i neadekvatni uslovi rada glavni su razlozi sve većeg odlaska građana iz Bosne i Hercegovine. Sindikalisti upozoravaju na potencijalni egzodus radne snage. Kao rješenje predlažu povećajne minimalne plate na 1.000 KM. Također, osporavaju inicijativu Udruženja poslodavaca Federacije o povećanju kvote stranih radnika.

„Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine se oštro protivi takvim postupcima i takvim inicijativama iz prostog razloga što na evidencijama za zapošljavanje imamo preko 270.000 nezaposlenih. I apsolutno je nedopustivo da pored domaće radne snage uvozimo radnu snagu“, kaže Adis Kečo, šef Stručne službe SSSBiH.

Suprotno tome, u Udruženju poslodavaca FBiH i RS-a kažu da rade sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi zadržali radnike. Paradoks uvoza stranih radnika pored velikog broja domaće radne snage pravdaju neadekvatnom statistikom.

„Naše baze podataka, ono što imamo na evidenciji nezaposlenih osoba za potrebe zapošljavanja je potrebno neupotrebljivo. Imamo na evidenciji oko 275.000 nezaposlenih osoba u FBiH“, ističe Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

„Značajan broj tih ljudi se na evidenciji nalazi zbog različitih prava koja ostvaruju u segmentu zdravstvenog osiguranja. A s druge strane, jedan značajan broj se nalazi u jednoj sivoj, odnosno, crnoj zoni. Tako da ponuda radne snage, govorim za teritoriju RS-a, iznosi oko 59.500“, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Prema podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina godišnje napusti oko 20.000 stanovnika, uglavnom mladih u potrazi za boljim životnim standardima. I dok su na granicama sve veći redovi građana koji bježe od teškog života, nameće se pitanje: ko je odgovoran za takvo stanje?