Visokotehnološka farma mlijeka među prvima u Bosni i Hercegovini pretvara biogas iz životinjskog izmeta i silaže u električnu energiju, s ciljem ostvarenja energetske samoodrživosti u vrijeme kada visoke cijene energije predstavljaju opasnost za poljoprivredni sektor koji zavisi od subvencija.

Ova priča privukla je pažnju i novinske agencije Reuters koja piše da je projekt koji je pokrenula farma Spreča, na sjeveru zemlje koja je izrazito bogata ugljem, u skladu s naporima vlasti da postepeno prebaci proizvodnju energije na obnovljive izvore.

Farma je u stanju je da proizvede više struje za sat vremena nego što prosječno domaćinstvo potroši za mjesec dana.

Proizvodnja energije počela je u septembru, radi na 50-60 posto kapaciteta zbog regulatornih zahtjeva, ali će moći proizvoditi 600 kilovata na sat kada sistem bude u potpunosti operativan.

Ova inovacija na bosanskoj farmi dolazi u specifičnom trenutku kada su cijene đubriva, hrane i energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu.

- Ideja da se mješavina kravljeg i pilećeg izmeta, kukuruzne silaže i drugog organskog otpada koji se nalazi na farmi pretvori u biogas rodila se prije skoro deceniju - pojasnio je direktor farme Said Karić.

To je prvi takav projekt u Federaciji Bosne Hercegovine, navode Karić i voditelj projekta Mirsad Tursunović.

- Projekat je zamišljen kao kruna svih ostalih procesa na farmi - dodao je Karić.

Farma je u vlasništvu sarajevske mliječne industrije Milkos, koja se prostire na 800 hektara vlastitog i zakupljenog zemljišta i ima kapacitet za 2.000 visokoprinosnih grla.

Poslovnu šemu na farmi, koja već koristi automatizaciju i visokotehnološke mašine, podržava vlada Federacije BiH i finansira je sarajevski Milkos.

- Ovo je još jedan korak ka usklađivanju sa evropskim standardima i predstavlja ekonomski model koji se može razviti za povećanje ekonomičnosti poslovanja, imajući u vidu da primarna poljoprivredna proizvodnja donosi nisku dobit - dodao je Karić.

Bosna i Hercegovina, u kojoj proizvodnja energije čini oko 20 posto njenog BDP-a, jedini je izvoznik električne energije u regiji Balkana, sa oko 60 posto proizvodnje energije iz elektrana na ugalj, a ostatak je uglavnom energija iz hidropotencijala.

Oba entiteta u Bosni i Hercegovini obavezali su se da će povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali je energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini usporila te planove.

Toplotna energija nastala tokom fermentacije biogasa također se koristi za grijanje nekih privrednih objekata.

- Naš dugoročni plan je izgradnja plastenika koji bi se takođe grijali kroz ovaj vid toplotne energije - zaključio je Karić, piše Reuters.