Ne prestaju reakcije nakon što je na 20 godina zatvora Sud BiH osudio bivšeg pripadnika Armije BiH Almira Sarajlića dok su njegovi saborci i zapovjednici oslobođeni odgovornosti za strijeljanje najmanje 12 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane nakon što su zarobljeni potkraj 1993. u Križančevu selu u središnjoj BiH. Nakon svega reagirale su i obitelji žrtava Križančevog Sela, a njihovo pismo prenosimo u cijelosti.
Nerin Dizdar, ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH govorio je za Federalnu TV o crvenoj liniji SDP-a, današnjem sastanku koalicije, Zakonu o Ustavnom sudu BiH, izmjenama Izbornog zakona, radu Vlade FBiH, procesima u Federaciji i položaju povratnika u BiH.
''Što se tiče današnjeg sastanka mislim da će jedna od tema biti jedini neusvojeni zakon iz onog seta zakona čije usvajanje je bilo dogovoreno, to jeste Zakon o sudovima gdje je ostalo par spornih detalja. Sporno je što se u tekst zakona pokušalo ubaciti neke elemente koji prije nisu bili tu i mi se nadamo da ćemo prije svega doći do dogovora po pitanju tog zakona. Imamo još par zakona kao što je Zakon o sprečavanju pranja novca i terorizma koji je bitan zbog statusa Bosne i Hercegovine. Tako da što se tiče Trojke, mi ćemo se fokusirati na te zakone koji su bitni za nastavak kretanja BiH ka Evropskoj uniji. Nije moguće da strane sudije odu bez izmjene Ustava. To je jedna od velikih zamki u koje javnost upada. Vidimo neku histeriju javnosti da će neko protjerati strane sudije i da će neko na to pristati. Niti će iko pristati na to. Imamo tri upražnjena mjesta trenutno. Popunjavanjem suda domaćim sudijama bi se riješila kriza Ustavnog suda koju imamo jer je on nepotpun. Ustavni sud je izmijenio pravila postupanja da u odlučivanju treba dolučivati jedan sudija iz RS-a upravo zato što tih sudija nije bilo. A po Ustavu je dovoljna prosta većina za odlučivanje. Uzrok svih kriza Ustavnog suda je neodgovorno ponašanje Skupštine RS-a koja to treba da popuni. Ne možemo reći da su državne institucije u blokadi. Mi imamo dogovaranja koja su jako često naporna i nije lahko doći do tih dogovora, mi ne odustajemo od određenih principa. Vidjeli ste da i gospodin Dodik na jednoj od svojih press konferencija rekao da bi se lakše sa strankom SDA dogovorio. Mislim da ni jedan od detalja na kojim inzistira Trojka nije na štetu bilo koga. Ovih pet zakona koji su usvojeni su zakoni od koristi za svakog građanina BiH'', rekao je Dizdar.
'Opšti konsenzus stranaka Trojke je da, ako BiH ne bude napredovala na EU putu, da se koalicija raskida. Mi smo u koaliciju ušli kako bi BiH ušla u te pristupne pregovore za ulazak. Do sada smo dosta toka i učinili. Naravno, ono što su ključna državna pitanja za nas nema kompromisa. Oko suvereniteta nema kompromisa. Po određenim pitanjima koja se bave Izbornim zakonom ne pristajemo na simetrična rješenja, za nas je prioritet provedba presuda Suda za ljudska prava. Podiglo se dosta prašine oko rada tog tijela za izmjenu Izbornog zakona, puno je dezinformacija plasirano u javnost.
Radna grupa ima zadatak da definište neki okvir, šta je prihvatljivo svim stranama, šta nije. Šta su crvene linije i do čega se eventualno može doći. A onda bi dalje razgovore nastavili eksperti. Koncept legitimnog predstavljanja o kojem HDZ govori, mi kažemo da on ne postoji. Svuda u svijetu važi koncept da svako ima pravo da bira i da bude biran. Spremni smo da prvimo kompromise, ali oni neće ići na štetu Bosne i Hercegovine. Ali očekujemo i od vlasti u RS-u da naprave određeni iskorak, da budu spremni na kompromis'', kazao je Dizdar.
Rad CIK-a
''Mi smo se obavezali da dođe do rješenja u tom roku. Naravno, niko nema čarobni štapić. Mi znamo da je problem Izbornog zakona problem koji traje još od Presude Sjedić i Finci. To je nekih 15 godina. Niko od nas ne gaji iluziju da ćemo sve probleme riješiti odmah. Međutim, postoje određeni koraci koje možemo poduzimati.
Pitanje Izbornog zakona je vreoma obimno pitanje i ne tiče se samo jedne stvari. Što se tiče Trojke mi nemamo nikakve parcijalne interese koji bi išli u prilog nama. Mi tražimo provedbu presuda. To je Ustavna obaveza i obaveza na putu ka EU. Potoji suglasnost svih stranaka koalcije da CIK ne radi dobro posao i da je pala na posljenjim izborima. Radi se sada na modalitetima na koji način uvesti izmjene Izbornog zakona. Možda i CIK bude danas jedna od tema na sastanku. Nama je prijedlog o odlučivanju o članova CIK-a u oba Doma Parlamenta neprihvatljiv'', kazao je.
Odluke Christiana Schmidta
''Posljednje odluke Christiana Schmidta su pozitivni iskoraci. Niko ne može sporiti da su odluke o Memorijalnom centru u Srebrenici nešto što je bilo potrebno. Imali smo sastanke uoči te odluke gdje je on to najavio. Tako da su to pozitivni iskoraci koje mi kao društvo nismo bili spremni napraviti. To dokazuje da je nama i dalje neophodan OHR.
Što se tiče njegovih idućih odluka smao možemo nagađati i, zaista, ne bih ulazio u to spekulisanje. Državna imovina je državna prije svega i mi smo potpuno svjesni da se treba donijeti određena vrsta zakona i regulative koja bi omogućila njenu upotrebu, ali ne presnos vlasništva. Državna imovina je čuvar suvereniteta države. Ona pripada svakom građaninu BiH, a ne pojedincu. Što se tiče uvođenja nekog novog tijela za upravljanje, kao što je neka agencija, tu ne bismo imali ništa protiv'', rekao je Dizdar.
Rad Federalne Vlade
''Upućujemo zakone u proceduru, već smo usvojili neke setove zakona. Usvojili smo Zakon o civilnim žrtvama rata. Već u prvih stotinu dana smo usvojili neke jako bitne zakone. Zamolio bih javnost za malo strpljenja.
Za srijedu je planirala još jedna sjednica Predstavničkog doma. Vladajuća koalicija je tek formirana i treba vremena da se stvari poslože kako bi što efikasnije radila. Do kraja godine bismo trebali imati set fiskalnih zakona, podrazumijeva radikalne promjene. Potrudit ćemo se da do kraja godine budu i usvojeni'', kazao je.
Prof. dr. Šekib Umihanić, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i član Boarda Udruženja otorinolaringologa Balkana, pozvao je predsjednika Suda časti u Komori doktora Republike Srpske,Sinišu Maksimovića da informiše javnost šta je Komora poduzela u slučaju "neetičkog ponašanja dr. Nebojše Mraovića u čijem su dvorištu pronađeni posmrtni ostaci neidentifikovane osobe za koju se vjeruje da se radi o ubijenom Bošnjaku s područja Srebrenice.
Popularni svećenik fra Mario Knezović komentirao je Dinamov mural u Stocu na kojemu se nalazi i blaženi Alojzije Stepinac.
KFOR naravno samo ‘prati situaciju‘ što će reći da bi i EUFOR na isti način reagovao na slična dešavanje u Bosni i Hercegovini
Pisac pisac i sociolog Stefan Simić jedan je od onih ljudi koji ne poznaje i ne priznaje granice koje se uporno podižu između ljudi na Balkanu. Ovog puta oduševio je svojim viđenjem ljudi u Bosni. Njegov tekst prenosimo u cijelosti, bez intervencija
Jedan Bosanac i Hercegovac koji živi i radi u Sloveniju koji se paralelno kući u Bosni i Hercegovini nije mogao da prešuti iskustvo sa traženjem radnika koji bi mu pomagali u izgradnji kuće u USK.
Mandić je poručio mandataru za sastav nove vlade i lideru Pokreta "Evropa sad" Milojku Spajiću da bude svjestan da će mu stranci upravljati vladom ako dozvoli da mu je oni i izaberu.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović upozorava na opasni scenarij.
U glavnom gradu, sa snažnom bazom za multietničnost, titularno je na čelu ambiciozna političarka koja formalno pripada SDP-u, praksom populistima, a ideologijom neliberalnim opcijama. Ovo je dio analize političkog analitičara Nevena Anđelića za portal Valter. Cijelu analizu prenosimo u nastavku.
