Ne prestaju reakcije pojedinih medija o subotnjem događanju na molitvenom pohodu na Bobovac. Naime, nakon svete mise uslijedilo je druženje i pjesma, a zapjevala se i pjesma Lijepa li si, koja mnogima smeta…
Na svom Facebook prifilu oglasio se i Bare Pršlja, načelnik PU Jajce, a njegov osvrt prenosimo u cijelosti:
– Lijep Vam pozdrav dragi prijatelji-ce, ovih sam dana dao si malo oduška, i kao obično družio se, meni dragim ljudima. Prvo sam u subotu s kolegama bio na molitvenom pohodu Bobovcu, potom u nedjelju s susjedima na spomendanu Ivana Pavla II. u Šibenici kod Jajca, zatim u ponedjeljak s kumovima na rođendanu kod Ostoje u Eko zoni na mom bistrom Ugru, te sinoć s mojim dragim komšijama Melićima i Dedićanima u susjednom Vitovlju.
I, vjerujte ništa čudno ni posebno s moje, kao i njihove strane nije bilo. Ljudi mene prihvaćaju ovakvog kakavog me i Vi poznajete, a ja njih onakve kakvi su!
Za mene su najbolji i nebi ih mijenjao nizašto na svijetu, jer je meni bilo lijepo s njima, a nadam se i Vama sa mnom!
Ništa posebno se u tim našim druženjima nije događalo, osim što smo se lijepo zabavili, jeli, pili, pjevali i veselili se, niti kome od njih nije ni najmanje zasmetalo moje ponašanje, nitko nikoga nije poprijeko pogledao, a kamoli uvrijedio.
Pa, pitam se od kud to onda da toliko smeta pojedinim sarajevskim medijima i portalima kojim je trn u oku postala ova objava, jedne od najljepših hrvatskih domoljubnih pjesama ,, Lijepa li si”.
Zbog koje me nazvalo više kolega i prijatelja, te kažu da su imali neugodnosti zbog toga?
Iskreno se pitam, dali je moguće da postoje takve osobe u 21. stoljeću kojim smetaju drugi, ili drugačiji ljudi od njih, koji bi očito mijenjali svijet, umjesto da promjene samoga sebe?
Danas, pored toliko škola, obrazovanja, napretka u tehnici, kulturi i civilizaciji, postoje ljudi koji bi mjenjali mene! E, bome neće, ni za jotu se ne želim mjenjati, a posebno da bi se svidio drugima, i to onima koje ja uopće ne poznajem, i koji očito kod sebe nemaju poštovanja, mira, niti osjećaja za druženjem, a kamoli ljepotu duše.
Pitam se? jel ima gdje više u BiH diploma, nego u Sarajevu, a ispade toliko malo pristojnih “ljudi“. Pa nije valjda da im tolike diplome, titule magistra i doktora služe da bi uzdizali sebe, a potcjenjivali mene. Pa na tim istim sarajevskim medijima svaki dan gledam promocije studenata, magistra i doktora! Diplomirao je to i to, doktorirao na tome i tome, specijalizirao na to i to, a nikad ne sreto čovjeka da je specijalizirao nešto na na sebi i svom ponašanju, osim ispade kritikovanja i ogovaranja drugog. Možda bi trebalo razmisliti i otvoriti neki fakultet na kome će se izdavati diplome za trač, laganje, ogovoranje i ponižavanje drugog čovjeka, jer ovo što rade je totalno promašeno?
Opće je poznata ona izreka velikog borca za ljudska prava Martin Luther Kinga, u kojoj on citira još većeg Gandhija, koji kaže “Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu.” Pa zar još nismo razumjeli pouku da promjene koje želimo vidjeti u svijetu koji nas okružuje morale bi, prije svega biti promjene u nama samima, u nojim postupcima, obiteljima, susjedstvu, rodbini, životnom i javnom okruženju.
Pa, zar svaki naš čovjek nije nedoliv pejzaž, jedinstven grad, zaseban kanton, naš entitet, jedinstvena cjelina BiH, koja je neprocjenjiva riznica, različitih potencijala, afiniteta, želja, naklonosti svih njenih naroda i ljudi.
Ja ovim nisam htjeo nikog uvrijediti, niti nesto viđeno opet objaviti, već kazati da sam ja ono što jesam, čovjek sa svim svojim nedostatcima i vrlinama koji se ponaša s poštovanjem prema svim osobama, a kako želim da se i vi ponašate prema meni! Ja Vas prihvaćam onakvim kakve sam Vas upoznao.
I da zaključim jutrošnje promišljanje dali mijenjati sebe ili drugoga, da je jedan mudar čovjek Sri Chinmoy davno rekao: “Jučer sam bio pametan, stoga sam želio mijenjati svijet, a danas sam mudar s toga mijenjam samog sebe.”
Po, meni jedina prava i smislena promjena u životu i državi je ona koju potaknemo u sebi. Jedini način da mijenjamo druge ljude oko nas, jeste da mijenjamo sebe!
Ne mjenjam se nimalo, pa se prijatelji čude, kako može Bare uvijek sretan da bude!
Nek me blokira kome moja sreća smeta, a ja nemam potrebu da se mjenjam, jer se nije rodio tko je svim ljudima ugodio, a ja neću nikom ugađati, već Vas i dalje svojim objavama uveseljavati i sve skupa zabavljati!
Pa pitam Vas, zašto se onda ne promijene naše sarajlice, ili svi mi ostali živimo u zabludi?