Svakom objektivnom ko se razumije u reforme je jasno da povećanje minimalne plaće bez drugih mjera fiskalne politike je pogrešan red koraka, kao što je bilo pogrešno dugo vremena "čuvati" ovako nisku minimalnu plaću. Odgovorni obično šute i love u mutnom.

Šerif Isović, bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, analizirao je odluku o minimalnoj plaći.Tekst koji je objavio na svom Facebook profilu prenosimo u cjelosti: 

 "Dugo vremena kroz historiju na ovim prostorima prisutna je strategija upravljanja, podčinjavanja i manipulacije taktika zavadi ili podijeli pa vladaj. Upravo zbog ovog zaposleni i posladavci ne treba da budu u zavadi, pogrešnim i suprotnim stranama. Svaku firmu čine njeni zaposlenici, pa ako imate dobre zaposlenike, imate i uspješne firme koje se razvijaju i rastu.Zaposlenici i njihovi poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri.

Poslodavci i zaposlenici su ti koji zarađuju novac, pune budžete i "hrane" vlast zbog toga trebaju imati više sinergije u kreiranju dobrih rješenja, a i aktivni u "nadzoru" racionalnog i efektivnog trošenja novca kojim pune javne budžete. I nemoj da šutite kad vlast suprotno zakonu uredbama i zaključcima dozvoljava poreznim obveznicima da vrše isplatu plaća bez poreza i doprinosa... 

Radnici trebaju da imaju plaće koje osiguravaju pristojan životni standard. Poslodavci trebaju da imaju poslovni ambijent koji omogućuje normalno transparentno, pravedno, konkurentno poslovanje, jednako, pravično i efikasno postupanje državnih institucija.Minimalna plaća od 1.000 KM i ako je i u ovom iznosu značajno manja od zemalja članica EU kojim težimo ne treba biti predmet razdvajanja, već treba dovesti do ujedinjenja i sinergije u borbi za ozbiljnu i sveobuhvatnu reformu koja će dovesti do većeg ukupnog blagostanja u društvu, veće pravde, racionalnosti, efikasnosti i prosperiteta svih.

Poređenja radi u 2024. godini najveću minimalnu mjesečnu plaću u EU imao je Luksemburg od 2.571 eura, Irska 2.146 eura, Nizozemska 2.070 eura, Belgija 2.070 eura, Njemačka 2.054 eura i Francuska 1.766 eura. Zemlje EU u kojima je plaća bila manja od 1.000 eura su Hrvatska 840 eura, Estonija 820 eura, Češka 750 eura, Slovačka 750 eura, Rumunija 744 eura, Latvija 700 eura, Mađarska 686 eura i Bugarska 477 eura, dok je u Sloveniji iznosila je 1.254 eura.Prema EUROSTAT-u, prosječna godišnja stopa rasta minimalne plaće od 2014. do 2024. godine bila je najveća u Rumuniji 13,7 posto, Litvaniji 12,3 posto, Bugarskoj 10,6 posto, Poljskoj 9,5 posto i Češkoj 9,3 posto.

Minimalna plaća u FBIH za 2025. godinu je povećana sa 619 KM na 1.000 KM ili za 381 KM ili za 61,55 posto.Minimalna plaće u FBiH od 2008. do 2016. godine iznosila je 340 KM. Od 2016 do 2021 godine iznosila je 402 KM i porasla je za 62 KM ili za 18,24 posto. U 2022. godini je iznosila 543 KM i porasla je za 141 KM ili za 35,08 posto. U 2023. godini iznosila je 596 KM i porasla je za 53 KM ili za 9,76 posto. U 2024 godini iznosila je 619 KM i porasla je za 23 KM ili za 3,86 posto. U 2025. je odrđena u iznosu od 1.000 KM i porasla je za 381 KM ili za 61,55 posto.

Samo iz navedene komparacije svakom objektivnom ko se razumije u reforme je jasno da povećanje minimalne plaće bez drugih mjera fiskalne politike je pogrešan red koraka, kao što je bilo i pogrešno dugo vremena "čuvati" ovako nisku minimalnu plaću. Ko je za ovo odgovoran? Odgovorni obično šute i love u mutnom, a odgovor je jasan i nalazi se u propisanim nadležnostima u Ustavu i zakonima...Cilj odluke o minimalnoj plaći očito nije samo zaštita dostojanstva radnika, već i javnih prihoda. Rast javnih prihoda bez pravednih i potrebnim reformi sigurno za posljedicu ima i neracionalnu i neodgovornu javnu potrošnju, a nesumnjivo je da će imati negativne posljedice na zaposlenost i rast cijena. Posljedica ove odluke je i povećanje javnih prihoda po svakoj povećanoj i isplaćenoj novoj minimalnoj plaći za 300,76 KM, dok s druge strane trošak poslodavca se povećava za 681,76 KM.

Ako izvršimo procjene za mjesečne i godišnje periode, a prema podacima koje je iznio ministar Kemal Hrnjić da sa danom 31.10.2024. godine u FBIH ima 120.000 hiljada radnika koji primaju minimalnu plaću, a 270.000 zaposlenika koji primaju plaću ispod 1.000 KM, onda se slobodno može procjeniti da će mjesečni rast javnih prihoda iznositi 60 miliona KM, a godišnji 720 miliona KM.U ovu procjenu ne ulazi i rast plaća zaposlenika koji su u 2024. primali plaću veću od 1.000 KM kojih je oko 282.000 čije će povećanje neto plaće biti nužno kako se ne bi dogodila uranilovka plata jer bi u suprotnom došlo do gubitka doprinosa i odgovornosti u postizanju rezultata rada, motivacije, inicijative...

Ako primjera radi ovim zaposlenicima poslodavci u prosjeku povećaju neto plaća za 150 KM tada se slobodno može procijeniti da će na mjesečnom nivou izdvajanja u javne prihode iznositi oko 33 miliona maraka, a na godišnjem oko 400 miliona KM, dok bi godišnji trošak poslodavca za ove radnike bio povećan za cca 900 miliona maraka.Dakle, za očekivati je da će javni prihodi porasti za više od jedne milijarde, a troškovi poslodavaca više od 2,5 milijardi maraka. Komparacije radi treba imati u vidu da su ukupna ulaganja 26.463 privrednih društava u 2023. godini u investicijske nekretnine iznosila cca 2 milijarde maraka.

Greške liderima stvaraju prilike i šanse, pa treba prilagoditi igru i primijeniti presing prema nadležnim da krenu u ozbiljne reforme. Reforme se ne provode populističkim odlukama i prebacivanjem odgovornosti na druge. Reforme trebaju da se zasnivaju na ozbiljnoj naučnoj analizi, odabiru dobre ekonomske politike, postavljanju ciljeva i odabiru dobre strategije za realizaciju ciljeva.