Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije saopštilo je, povodom monstruoznih zločina nad nedužnim građanima Sarajeva počinjenih na lokalitetu Kazani, da se predstavnici vlasti ovog grada neprincipijelno suočavaju sa prošlošću i relativizuju te zločine.

Povodom 30 godina od masakra nad građanima Sarajeva, koji su žrtve monstruoznih zločina počinjenih 1992. i 1993. godine na Kazanima, UDIK apeluje da gradske vlasti isprave grešku koju su napravili time što nisu unijeli relevantne informacije na spomen-ploču na tom lokalitetu.

Iz ovog udruženja navode da manjkav tekst kakav se i dalje nalazi na spomeniku žrtvama Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade takozvane Armije BiH predstavlja sramotu, a ne ponos.

Iz UDIK-a ukazuju da je ploča sa nepotpunim brojem imena, ali i bez navođenja počinioca zlodjela, relativizacija zločina počinjenih nad nedužnim Sarajlijama.

- Samo sa jasnim distanciranjem od zločinaca iz "naših redova" imamo priliku tražiti isto od drugih. Zato još jedan zahtjev UDIK-a ide prema gradu Sarajevu - da se podigne spomen-ploča na groblju Sveti Јosip, mjestu reeekshumacije žrtava ekshumiranih na lokalitetima Kazana, Gaja i Grm Malina. Uostalom, to i jeste naša prvobitna inicijativa o jednom spomeniku na dvije lokacije - na Kazanima i u centru grada - navode iz UDIK-a.

Iz ovog udruženja poručuju da je to potrebno zbog suočavanja sa prošlošću i budućnosti i da se više nikada i nigdje ne dogode Kazani.

U dnevnom listu Oslobođenje, UDIK objavljuje čitulju kao sjećanje na žrtve sarajevskih Kazana. Informacije koje su izostavljene na spomen-ploči navedene su u posmrtnici.

Čitulja je primjer kako bi tekst na spomeniku trebao izgledati i kako bi grad Sarajevo mogao da pokaže da zaista teži ka iskrenom pomirenju i boljoj budućnosti svih njegovih stanovnika.

Povodom sjećanja na ovaj zločin, UDIK sutra u saradnji sa partnerima organizuje konferenciju "Kazani: trideset godina poslije".