U Banjoj Luci je znaju kao aktivisticu jer je 22 godina angažirana u Udruženju za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Banjaluka. Radila je na organizacijskim poslovima i razvoju usluga u zajednici za lica sa intelektualnim teškoćama.

Pokrtetač je i kreator usluga dnevnog zbrinjavanja u Gradu na Vrbasu. Sedamnaest  godina je zaposlena kao koordinatorica Centra za dnevno zbrinjavanje odraslih lica s umjerenim i težim intelektualnim teškoćama pod nazivom ONIX. Posjeduje veliko iskustvo u realizaciji i  koordiniranju projekata, a uže područje interesovanja vezano joj je za razvoj usluga  u zajednici za lica sa intelektualnim teškoćama u cilju prevencije institucionalnog zbrinjavanja  ovih lica i njihove uključenosti u zajednicu. Sve to je banjalučanka Gordana Ilić, ali i ne samo to. Gordana je i politički aktivna, u namjeri da i kroz taj vid aktivnosti pokuša promijeniti stanje u svojoj okolinu nabolje.

Kao koordinatorica Centra za dnevno zbrinjavanje lica sa intelektualim invaliditetom, možete li nam otkriti s kakvim se sve problemima susrećete u svakodnevnom radu?

-Centar za dnevno zbrinjavanje pod nazivom „ONIX“ funkcioniše u okviru Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Banja Luke. Započeo je sa radom 2004. godine kao projekat finansiran u okviru „Reforme režima centralne i lokalne socijalne politike u BiH. Od 2006 do 2012. godine funkcionisao je kao prošireno pravo lokalne zajednice da bi od 2012. godine bio u Zakonu o socijalnoj zaštiti Republike Srpske. ONIX  finansira grad Banja Luka preko Centra za socijalni rad. Od 2020. godine imamo krizu sa Covidom-19, a od početka 2022. godine  došlo je do naglog porasta cijena životnih namjernica kao i  povećanja najniže plate i doprinosa i trenutno sredstva koja dobijamo na ime usluge pokrivaju 55% sveukupnih troškova centra ONIX. Ostalo se namiče projektima i donacijama. Finansiranje Centra smatram najvećim problemom jer nam namicanje sredstava oduzima mnogo energije i koči nas u razvoju i jačanju Udruženja u sklopu kojeg se nalazi Centar, govori za „Ljudski.ba“ koordinatorica Centra Gordana Ilić.

U sklopu ONIX-a se nalazi i zaštitna radionica za izradu ekološkog didaktičkog materijala u kojoj su korisnici radno angažirani u skladu sa svojim mogućnostima.

Na pitanje koliko korisnika broji Centar i na koji način korisnike pokušavaju uključiti u svakodnevni život, kako bi se osjetili korisnima, Gordana Ilić odgovara:

-U Centaru za dnevno zbrinjavanje ONIX nalazi se 20 korisnika u dobi  od 22 do 65 godina sa raznim vrstama intelektualnih teškoća. S njima se radi na razvoju svakodnevnih životnih vještina da bi bili što samostalniji i da bi prevenirali institucionalno zbrinjavanje ove populacije. Naravno tu postoje i druge aktivnosti koje doprinose očuvanju preostalih sposobnosti kod ovih lica koje su zabavnog, društvenog kulturnog karaktera. Kroz Dnevni Centar prođe mnogo studenata, volontera, studijskih posjeta, građana…

Jeste li zadovoljni dinamikom u oblasti društvenog poduzetništva koja je odnedavno zakonski regulirana. Na koji način se ta oblasti može približiti onome što se radi u evropskim zemaljama?

-U sklopu dnevnog centra nalazi se i zaštitna radionica za izradu ekološkog didaktičkog materijala koju razvijamo od 2003 godine. To znači da već  odavno društveno preduzetništvo gledamo kao priliku za društveni razvoj BiH. Kao organizacija koja pruža socijalne usluge  veliki nam je interes razvoj društvenog preduzetništva jer se na taj način razvijaju nova radna mjesta, radno se angažuju marginalizovane grupe koje nisu konkurentne na tržištu rada i razvija se kapacitet Udruženja.

Mislim da je Zakon koji reguliše društveno preduzetništvo u Republici Srpskoj dobar jer daje priliku svima koji hoće da se ovim bave. On je nedavno usvojen i tek kroz praksu ćemo moći vidjeti da li ima nedostataka koje možemo promjeniti i  unaprijediti.

Društveno preduzetništvo je razvijeno u zemjama EU. Način na koji se ta oblast može približiti onome što se radi u evropskim zemaljama su olakšice koje će se, nadam se, i kod nas urediti podzakonskim aktima. Takođe, moramo raditi na razvoju tržišta da bi smo mogli plasirati naš proizvod što se dosada pokazalo kao najteži dio razvoja.

Banjalučani vas znaju kao pokretača niza akcija i aktivisticu, no vi ste i politički angažirani. Zbog čega ste odlučili ući u SDP BiH?

-Što se tiče mog političkog angažmana, ja sam već nekoliko godina u SDP-u jer jednostavno sebe ne vidim u nacionalnim strankama.

Različitost je naše najveće bogatstvo. Možda je vrijeme da je gledamo kao resurs društva i zbog toga sam tu gdje jesam.

Trenutno su nam prioriteti u društvu nekako naopačke postavljeni. Vladavina prava i ekonomski razvoj  treba da  bude prioritet svakog građanina ove zemlje. Samo to može zaustaviti odliv stanovništva, uvećati plate,  uvećati  socijalna  davanja, povećati standard građana, kazala je za „Ljudski.ba“ Gordana Ilić.