Pozitiva

TUZLACI MILJAMA ISPRED SVIH: TK je ekonomski pokretač FBiH, brza cesta nedosanjani san

Petina izvoza Federacije BiH realizuje se na području Tuzlanskog kantona. Posljednje informacije govore da pokrivenost uvoza izvozom iznosi više od 89 posto.

Najveći izvoz Tuzlanski kanton ima u hemijskoj, elektro, metalnoj, drvnoj i automobilskoj industriji, a iz godine u godinu visoko na ljestvici podiže se i tekstilna industrija. Trend rasta u izvozu zabilježen je posljednje dvije godine. U 2022. ukupni izvoz bio je 31,6 posto veći u odnosu na godinu ranije, a dobri rezultati se preslikavaju i na ovu godinu.

„Porastao je uvoz, ali je izvoz dovoljno porastao da se taj trgovinski deficit u suštini smanji i da imamo pokrivenost uvoza izvozom preko 89 posto, što je daleko iznad prosjeka Federacije i ostalih kantona u Federaciji“, kaže za FTV pomoćnica ministra privrede TK-a Erna Kusturica

Kompanija Gikil jedan je od najvećih izvoznika iz Tuzlanskog kantona. Svoje proizvode - koks, katran, benzol, a odnedavno i anhidrid maleinske kiseline - plasira najviše na tržište Srbije, Italije, Turske, Njemačke i Češke. U planu su dodatna investicijska ulaganja s ciljem proširenja proizvodnih kapaciteta.

„Naš najprodavaniji proizvod i proizvod koji se najviše izvozi i dalje je koks. Ukupan planirani izvoz do kraja ove godine trebao bi iznositi oko 400.000 tona, što predstavlja ostvarenje poslovnog plana koji otprilike prati i prošlogodišnji rezultat“, navode iz Gikila.

Pozitivne informacije o izvozu ne zanemaruju činjenicu da i ovaj kanton, kao i ostatak države, uvozi dosta proizvoda, posebno što se tiče prehrambene industrije. Domaća proizvodnja u tom slučaju nerijetko biva zanemarena, a jedan od razloga je preferencija potrošača koji biraju da kupe strani proizvod, čime potiču potražnju za uvozom.

„Hrana i piće se uvoze i to je nešto što mi sigurno možemo proizvoditi i proizvodimo, imamo kvalitetne proizvode. Nažalost, dosta toga se uvozi i plasira na našem tržištu, sama voda i ostali proizvodi koje doista nemamo nikakve potrebe da uvozimo“, poručuje Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK-a.

Jasno je da domaća poljoprivreda u ovom trenutku ne zadovoljava potražnju, kaže struka, no to nije jedini razlog zašto naši proizvodi ne dolaze do kupaca u omjeru u kojem bi trebalo. Nije dovoljno imati samo sirovinu. Potrebno je strateški osmisliti put do tržišta obezbijedivši kvalitet i prepoznatljivost.

„Mi možda imamo baznu sirovinu, ali dalek je put do tržišta, što znači da treba raditi na samom marketingu proizvoda, kreirati finalnu ponudu. Kada govorimo o flaširanoj vodi, dosta je procesa, od samog točenja do prodaje - nije to tako jednostavno“, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, važno je spomenuti da se na ovom području proizvodi i električna energija. U 2022. godini je izvoz električne energije iznosio milijardu i 74 miliona maraka, no ovaj segment se ne pripisuje Tuzlanskom kantonu s obzirom na to da sjedište Elektroprivede nije na ovom području. Ukoliko bi se i taj segment uzeo u obzir, rezultati bi bili drugačiji.

„Vjerovatno onda ne bismo imali trgovinski deficit nego bismo imali ostvaren trgovinski suficit“, dodaje Kusturica.

No, sve su to u konačnici rezultati Bosne i Hercegovine, čiji privrednici i poljoprivrednici zaslužuju bolji tretman. Kada bi se u budućnosti riješili problemi na graničnim prijelazima i višednevni zastoji zbog kojih poljoprivrednici imaju prepreke u isporuci robe, sigurno je da bi se i u ovoj oblasti poboljšao izvoz. Brza cesta je Tuzlacima nedosanjani san - također bi utjecala na privredni razvoj i olakšala transport, no to su obećanja čija realizacija je i dalje na dugom štapu.

Povezani članci