Nauka i tehnika i sve što je u vezi sa njima od djetinjstva je zanimalo Nikolu Granolića iz Banjaluke, a interesovanje je preraslo u znanje studiranjem na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu (ETF), gdje završava četvrtu godinu studija sa prosjekom 9,3. 

Kako ističe kada je išao u osnovnu školu, volio je čitati enciklopedije, a kako se pretražuje internetom, kako rade igrice na telefonu ili funkcionišu online prodavnice, samo su neka pitanja na koja je dobio odgovor na fakultetu.

"Na Elektrotehničkom fakultetu se, naravno, izučava veoma širok spektar naučnih oblasti, od računarstva preko elektronike pa sve do automatike, ali ja sam se u četvrtom razredu gimnazije odlučio za smjer softversko inženjerstvo na ETF-u, jer me je najviše interesovalo programiranje, koje sam počeo da učim još u srednjoj školi kroz nastavu i vannastavne aktivnosti", priča Granolić.

Da je načinio pravi korak prilikom izbora fakulteta, potvrđuje i indeks u koji je tokom posljednjeg semestra za svih pet predmeta upisao desetke, a kako ističe, drago mu je što je jedan semestar završio sa svim najvećim ocjenama.

"Bilo je veoma izazovno, ali kada prije ispitnog roka na papiru isplaniram sebi ispitne obaveze za predstojeći ispitni rok i kada se držim tog rasporeda, onda nekako stvari i ne izgledaju toliko nemoguće i kada obaveze rješavam jednu po jednu", objašnjava on.

Svoje znanje sada ima priliku prenijeti i mlađim kolegama, jer je kao demonstrator angažovan na dva predmeta Programiranje 1 i Programiranje 2, a sumnja da li je dorastao zadatku nestala je kada je počeo sa održavanjem vježbi.

"Prve sedmice su mi bila potrebna dva ili tri časa da se opustim i priviknem na rad sa studentima. Sada sam mnogo opušteniji i već često mogu da primijetim kada je nekome od studenata potrebna pomoć, što nije loše, jer su brucoši često stidljivi i potrebno im je da ja ostvarim taj prvi kontakt kako bi vidjeli da je normalno da im nekada nešto nije jasno i da smo asistenti i ja upravo tu da bismo im pomogli da savladaju gradivo", ističe Granolić za "Nezavisne novine" dodajući da je kroz poziciju demonstratora značajno poboljšao i komunikaciju s asistentima i profesorima.

Angažman na fakultetu omogućio mu je da iz prve ruke vidi kako je raditi sa studentima, a kako ističe za "Nezavisne", volio bi da, po okončanju studija, ostane raditi na fakultetu.

"Mogu reći da mi se sviđa takvo radno okruženje, gdje imam priliku da radim sa ljudima, ali i da se bavim naučnim oblastima koje me interesuju. Posebno mi drago bude kada mi neki od prijatelja i kolega kažu kako baš mene mogu zamisliti kao asistenta i kako misle da bih se dobro snašao na toj poziciji", priča on.

Prošle godine, zajedno sa trojicom kolega, okušao se u takozvanom hakaton takmičenju, u okviru kojeg su imali manje od 24 sata da realizuju aplikaciju na temu pametne zajednice etažnih vlasnika, a za svoju aplikaciju su osvojili drugo mjesto.

Dotakao se vještačke inteligencije i mašinskog učenja, koji, prema njegovim riječima, nisu nove stvari, ali ono što je značajno povećalo interesovanje za te oblasti jeste pojava novih arhitektura koje su dovele do alata kao što je ChatGPT.

"Primjećujem kako su takvi alati sve više prisutni u programerskoj praksi te da se to već polako odražava na podjelu posla i obaveza koje programer ima. Vjerujem da će vrijednost formalnog obrazovanja koje moj fakultet pruža porasti, jer vještačka inteligencija već sada daje solidne rezultate kada joj damo jasne instrukcije kakav kod da nam generiše, međutim inženjer će i dalje biti taj koji će morati da zna kako aplikacija treba da izgleda, da je isprojektuje, te da je integriše sa postojećim sistemima, pogotovo kada je problem koji aplikacija rješava veoma domenski specifičan", objašnjava on.

Prije tri godine Nikola je počeo sakupljati ploče, a sve je počelo kada je na jednom putovanju nabavio ploču svog omiljenog benda, nakon čega je nabavio i gramofon.

"Mnoge ploče sam od tada dobio na poklon od članova porodice ili sam ih kupio kao suvenir sa nekog putovanja. Kolekcija je veoma raznovrsna, sa više od 100 ploča. U njoj se može naći klasični rok, ali i alternativni rok", kaže Granolić.