Život žena na selu i njihov rad tradicionalno se uglavnom odnosio na kućanske poslove, poljoprivredu i stočarstvo. To je jedan od oblika rodne neravnopravnosti, i nedostatka prilika za žene. No, Lejla Zvekić iz sela Delići kod Žepča dokaz je da može drugačije. Sve je počelo četveromjesečnom obukom šivenja, a Lejla sada ima sopstveni biznis „AdlaDalal Decor“.

Njen biznis je izrada dekorativnih proizvoda poput jastučnica, posteljina, stolnjaka i nadstoljnaka.

„Vidjela sam potrebu za dekorativnim stvarima i otvorila sam svoj biznis. Međutim, najveću pomoć sam dobila od Razvojne agencije Žepče (RAŽ), u iznosu od 6.000KM, da unaprijedim svoj biznis. To ću da iskoristim da otvorim radionicu, mislim da ni u gradovima neće biti ono što sam zamislila, nešto kao iz crtića“, kaže Lejla.

Pomoć koju je dobila puno joj znači, a bez nje biznis bi se sporije razvijao jer je ulaganja previše: od materijala, preko mašina za rad, dizajna proizvoda, do pakovanja. Dodaje da pomoć RAŽ-a nije samo finansijska, već i savjetodavna i konsultativna.

„Želim da pokažem da selo nije samo poljoprivreda, da žene mogu uspjeti i ako se bave i drugim poslovima, prema tome su i dobre majke i dobre supruge, ali da imaju svoj doprinos, da imaju svoje novce, bez obzira što muž radi“, dodaje Lejla.

Na tri duluma zemlje u selu Pavino Brdo prije pet godina Pava Slišković zasijala je vinovu lozu. Već tri godine prozvodi vino koje uglavnom proda na kućnom pragu. Kupci su uglavnom prijatelji, rodbina, ili oni koji po preporuci odu do žepačkog sela po litre kvalitetnog domaćeg vina. Pava kaže da u BiH nije lako biti ni preduzetnik ni preduzetnica, ali sve je lakše kada imate pomoć institucija.

„Moram priznati da pomoć Razvojne agencije Žepče znači puno. Već godinu dana sarađujem s njima. Pružaju nam i obuke i svaki oblik pomoći. Jako puno su nam pomogli, preko njih smo dobili prešu i prskalicu, RAŽ nam puno znači“, kaže Pava.

Razvojna agencija u Žepču primjer je kako lokalne zajednice budžet mogu učiniti rodno odgovornim. Gender centar Federacije kaže kako je rodno odgovorno budžetiranje neophodno sredstvo koje podrazumijeva poštivanje načela rodne ravnopravnosti tokom pripreme budžeta, te raspodjele i dodjele finansijskih resursa.

Opština Žepče od 2012. kontinuirano radi na uspostavi mehanizama za unapređenje položaja žena u društvu kroz oblast strateškog planiranja i upravljanja i kroz mjere podrške preduzetništvu kojeg vode žene.

„Općina Žepče je 2012. prepoznala potrebu da u svoje lokalne politike ugradi rodni aspekt i određenim mjerama/projektima pokuša da unaprijedi ravnopravnost spolova u lokalnoj zajednici i ženama pruži podršku. Uveden je rodno senzitivni jezik u sve akte koji se donose i osigurano je rodno osjetljivo prikupljanje, vođenje, analiziranje i prikazivanje statističkih podataka i službenih evidencija koje je razvrstano po spolu. Izrađen je prvi Gender akcioni plan koji je više puta ažuriran. Svrha je da se u okviru projekata prate indikatori koji se odnose na žene i postizanje konkretnih rezultata u oblastima koje su od značaja za žene, a to su ekonomija, javne politike i socijalna i zdravstvena zaštita“, kaže direktorica Razvojne agencije Žepče, Branka Janko.

Direktna podrška RAŽ-a ženama vlasnicama biznisa odvija se kroz uspostavljeni Centar za investitore koji je namijenjen podršci domaćim preduzetnicima, ali i investitorima koji namjeravaju pokrenuti biznis u ovoj srednjebosanskoj opštini.

RAŽ pruža i informacije o aktuelnim projektima, pomaže u promociji biznisa, tokom pisanja projekata, izrade biznis planova.

Od 2014. prilikom dodjele novčanih sredstava za samozapošljavanje nezaposlenih osoba s područja opštine Žepče žene koje apliciraju imaju dodatnih pet bodova za razvijanje svog preduzetništva. Većinom su to obrti u sektoru usluga, poljoprivredne proizvodnje, zanatstva i rukotvorina.

„Na godišnjoj razini broj žena koje su aplicirale na sredstva samozapošljavanja kroz obrte i kompanije je bio u prosjeku 50%, odnosno otvarano je godišnje 5-6 biznisa od strane žena. U nekim godinama je to bilo i 10 biznisa. Od 2014. do 2022. godine broj biznisa koje su pokrenule žene je oko 54,“ dodaje Janko.