Pozitiva

BRIGA ZA HERCEGOVAČKA SELA: Solarne sušnice i drugi važni projekti kreću u realizaciju

Caritas Švicarske i sedam općina/gradova iz Hercegovine danas su u Mostaru potpisali partnerske ugovore koji, među ostalim, definiraju principe i suradnju na inkluzivnom razvoju ruralnih područja kroz sistemske promjene.

Ugovori se odnose na partnerstvo u okviru projekta “Promocija inkluzivnog razvoja ruralnih područja kroz sistemsku tranziciju u Bosni i Hercegovini” (RAST), a sa švicarskim Caritasom potpisali su ih Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Mostar, Stolac, Ljubinje i Trebinje.

Izvršna direktorica Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Alisa Gekić istaknula je da je ovaj projekt u odnosu na ostale izdvaja to što u BiH jedinice lokalne samouprave prvi put imaju mogućnost realizirati razvoj lokalnih zajednica u skladu s principima održivog razvoja.

– Izuzetna nam je čast što smo fascilitatori ovog procesa budući da djelujemo na području cijele BiH, a posebno nam je drago da pilot fazu imamo mogućnost realizirati na ovih sedam lokalnih zajednica. Očekujemo da se u okviru projekta uspostavi mehanizam koordinacije na lokalnoj razini što je ključno kako bismo doveli do održivosti ovih rezultata i poboljšanja javno-privatnih konzultacija i institucionalizacije, a isto tako multipliciranja na druge lokalne zajednice – kazala je Gekić.

Cilj je u drugoj fazi implementacije projekta uključiti i druge općine s područja regije Hercegovina, i općenito ovu regiju brendirati kao turističku destinaciju.

– Sve ovo ima za cilj poboljšati inkluzivnost, generirati prihode i nova radnih mjesta – istaknula je Gekić.

Direktor Caritasa Švicarske Daniel Bronkal kazao je kako je ovaj projekt vrijedan dva i pol milijuna švicarskih franaka, odnosno blizu pet milijuna maraka.

– Novac nije najvažniji u svemu tome, nego tijesna suradnja koju pokušavamo, odnosno već uspostavljamo upravo sa sedam navedenih općina i gradova s kojima smo danas potpisali ugovore o suradnji i razgovarali o konkretnim aktivnostima koje će oni raditi u narednom razdoblju kroz ovaj projekt koji traje od 2022. do 2025. godine – kazao je Bronkal.

Danas se razgovaralo i o mogućnostima dalje suradnje.

– Osim ovog prvog djela, gdje smo uspostavili kontakte i kolaboraciju s ovim općinama i gradovima, zahvaljujući prvenstveno našem sjajnom lokalnom partneru Udruženju za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, sad je vrijeme da počnemo razgovarati, odnosno razmišljati o mogućnostima nastavka suradnje u narednom periodu. Želim zahvaliti vladama Švicarske i Lihtenštajna koji su zapravo osigurali sredstva, odnosno kreirali ovaj projekt, ali isto tako i našim partnerima u gradovima i općinama koji, pored toga što su napravili projekte, također snose i značajna financijska sredstva za njihovu realizaciju – kazao je Bronkal.

Pomoćnik gradonačelnika Grada Konjica Orhan Tucović kazao je kako je potpisivanje ovog ugovora još jedan korak prema uspostavljanju ovog grada destinacijom održivog turizma.

– Današnja realizacija ovog ugovora pokrenut će više akcija među kojima je i uspostavljanje turističke baze, analiza turističke djelatnosti na području općine Konjic i mehanizama da se ta situacija po potrebi popravi. Najvažniji čin ovog potpisivanja ugovora je što će se krenuti u realizaciju sistemske organizacije jednog od brendova našeg turizma u Konjicu, a riječ je o raftingu na Neretvi. Taj put gumenim čamcem dug je oko 15 kilometara i to je predivna avantura za sve ljubitelje prirode, a čak i za one koji to nisu. Pored te neke divne slike, naši turisti imat će i osjećaj organizirane turističke djelatnosti i to je najveći benefit potpisivanja navedenog ugovora – kazao je Tucović.

Energetski menadžer koordinator Grada Mostara Darko Knezović kazao je kako je osnovni cilj projekta Grada Mostara integracija osoba s poteškoćama u razvoju u radno okruženje.

– Ponovno je švicarski Caritas prepoznao našu dobru projektnu ideju i nadam se da ćemo je uspjeti realizirati u naredne dvije godine. Naš projekt zove se “Dobra energija – Dio sunca za sve”, a osnovni cilj je integracija osoba s poteškoćama u razvoju u radno okruženje uvođenjem novih, inovativnih tehnologija, korištenjem obnovljivih izvora energije. Napravili smo kombinaciju s jako osjetljivim skupinama ljudi, kako da ih uvedemo u radno okruženje, a sve u tragu energetske tranzicije koja je sad aktualna, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije. Projektna ideja po meni je jako interesantna i nadam se da će imati dobar odraz i da ćemo mi, pored ostvarenja glavnog cilja, također razviti i jačati kapacitet JU Los Rosales, kao i kapacitete Grada Mostara s ciljem još jače podrške tim osobama s invalidnošću – kazao je Knezović.

Dodaje kako je projektna ideja Grada Mostara solarne sušnice.

– One će se koristiti za sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja. Obučit ćemo te ljude da mogu sami, jednostavno i samostalno sutra izaći na tržište rada. Na kraju ćemo imati produkt, dakle to će biti sušeno voće i povrće. Vrijednost projekta je 200.000 maraka, a Grad Mostar će ga sufinancirati s 50 posto – kazao je Knezović.

Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković kako je ovo izuzetno važan grad za Trebinje.

– Projekt nam je važan prije svega zato jer je vezan za dvije strateške grane razvoja Trebinja, a to su poljoprivreda i turizam. Kroz njega smo planirali realizirati podršku našim subjektima, odnosno poljoprivrednim proizvođačima u navedenim sektorima, a to smo planirali realizirati kroz mjere podrške poput dodjele grantova za nabavku opreme i ostale potrebne logistike, kako za postojeće, tako i za nove poljoprivredne proizvođače i pružatelje turističkih usluga koji se žele uključiti kako bismo otvorili nova radna mjesta – kazao je Bošković.

Ističe kako im je posebno važno povećati kooperantsku bazu nadaleko poznatog brenda “Hercegovačka kuća”.

– S tim smo počeli 2017. godine, imamo sve više prodajnih objekata ovog brenda u Republici Srpskoj i cijeloj BiH, a i izvan granica jer je otvoren jedan prodajni objekt u Beogradu i nadamo se da ćemo povećati kooperantsku bazu Hercegovačke kuće – kazao je Bošković.

Sredstva namijenjena općinama i gradovima u okviru ove prve faze iznose 250.000 švicarskih franaka.