S juga ni cijevi ni plina - jer stateški je nacionalni interes ovladati nad ventilom Južne plinske interkonekcije. Cilj je jasan, pa iz tri kantona, uglavnom pod kontrolom HDZ-a, stiglo je ne zahtjevu BH Gasa za izadavanje urbanističke saglasnosti za gradnju ovog plinovoda.

„To su izmišljanja stvari, ucjene, samo da bi se nova firma formirala, odnosno da bi ona to radila. Zna se ko će to izvoditi, zna se bukvalno sve i zna se sta će biti rezultat toga - to je novi Elek, ali samo sa juga“, kaže Almir Bečarević, bivši direktor BH Gasa i autor Zakona o Južnoj interkonekciji.

Trasa plinovoda i prostorni planovi ovih kantona se ne podudaraju, a idejnim projektom nije predviđen odvojak za Livno i Glamoč, obrazloženja su.

Bečarević podsjeća: „Kada smo radili okolinsku dozvolu, ta ista tri kantona su dala saglasnot na istu tu trasu. Kada je rađen idejni projekat, ta tri kantona su dala svoju saglasnot na te iste trase. Javne rasprave kada su rađene, rađene su u tim kantonima. Aposlutno su bili upoznati sa kompletnom trasom. Još jedan primjer - Kanton 10 u svom prostornom planu koji je uvojio 2023. godine proziva BH Gas kao investitora i ima Južnu interkonekciju i sada kažu trasa je problem. Ova priča i ova odbijenica je čisto političke prirode, diktat iz Mostara radi jedne firme“.

„Pozivam HDZ još jednom da shvati ozbiljnost ovog projketa, da zbog građana koji žive i u tom dijelu BiH riješimo to pitanje, ponovo ih pozivam da napravimo zajednički menadžment u BH Gasu, firmi koja jedina može realizovati ovaj projekat“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).

Politički nalog ili čisto tehničko-pravno pitanje - odgovor iako obećan, nije stigao iz Ministarstva prostornog uređenja. Njime rukovodi Željko Nedić, čiji stranački vrh, uprkos upozorenjima američke administracije, insisitra da plinska Južna konkecija može, no bez BH Gasa kao nosioca projekta. Rezervirano je to za hercegovačko preduzeće pod njihovom kontrolom. I to upakovali u Nacrt Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. No, podrške među koalicionim partnerima za to nema.

„Ne znam je li ventil u rukama Dragana Čovića, ali mislim da premijer Federacije treba to da pokrene, on je prvi čovjek Federacije, mi to podržavamo, ja kao ministar u Vladi to podržavam i podržat ću, ne treba dozvoliti bilo kakav utjecaj da može da se vrši na nas, interes BiH ispred svih. Ne treba dozvoliti ni otvaranje tih nekih novih firmi, kao što neki žele, to su želje, ja želje ne bih nikom dozvolio, pa ni  Draganu Čoviću“, kazao je ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak (Snaga naroda).

Čovićeve želje prst su u oko američkom strateškom interesu kako otkloniti onaj ruski na ovom području, ali i upozorenjima da je bez odlaganja potrebno usvojiti prvobitno usvojeni, pa povučeni Zakon o Južnoj interkonekciji u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta još u decembru 2021. godine, bez amandmana HDZ-a. No, Vlada dorađuje zakon, a u tome će im pomoći radna grupa koju su formirali. Čine je eksperti i stranački kadrovi.

„Imate tu profesionalne političare, imate tu proizvođače leda, imate tu ljude iz ministarstva koji ne znaju zašto sjede tu... Ne znam o čemu oni pričaju jer u tom zakonu se nema šta promijeniti. Taj zakon je, oni nikako ne mogu da shvate, to je lex specialis - zakon samo za taj projekat zbog proglašenja javnog interesa i ništa drugo“, napominje Bečarević.

U iščekivanju Vladinog prijedloga i dogovora među federalnim koalicionim partnerima, i dalje smo oslonjeni na jedan izvor opskrbe plinom. Alternativni je na čekanju, koji bi nas, umjesto planiranih 100 miliona, mogao koštati više od 150 miliona eura.

Nakon niza upozorenja od strane američke administracije na adresu lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji svjesno opstruira projekt od strateškog interesa građana BiH, nameće se ključno pitanje-hoće li i Dragan Čović, poput stranačkih kolega na američku "crnu listu" i je li vrijeme za sankcije!?