Promjena naziva ulica u Srebrenici tema je koja otvara brojna pitanja, produbljuje postojeće tenzije i donosi dodatni nesklad kada je riječ o suživotu na ovom području. Tako barem tvrde Bošnjaci, koji su svoje negodovanje izrazili i ostavkama svojih članova koji su bili imenovani u komisiji za prijedloge naziva ulica. No, bojkot nije urodio plodom.

Tako se na dnevnom redu sjednice Skupštine Opštine Srebrenice 29. februara našla tačka o promjeni naziva ulica, ali se, zbog administrativnih procedura, o njoj tada nije raspravljalo. U međuvremenu, pristigle su i neke nove inicijative mladih, ali upitno je da li će biti usvojene, s obzirom na to da je ista tačka ponovo na dnevnom redu današnje sjednice.

Kada je prošle godine upućena inicijativa o promjeni naziva ulica u Srebrenici, bilo je potrebno formirati komisiju koja će uraditi analizu i usvojiti prijedloge naziva. Prvobitno je komisija trebala imati sedam članova, četiri iz reda sprskog i tri iz reda bošnjačkog naroda, no Bošnjaci koje je imenovao Salko Tursunović, predsjednik Skupštine Opštine Srebrenica (SDP), podnijeli su ostavke.

„Od sedam članova tri su bili Bošnjaci, četiri Srbina. Pod pritiskom lokalnog SDA, koji je uzrok i bojkota izbora, pa smo mi u ovakvoj situaciji - članovi koji su željeli da učestvuju u raspravi i donošenju odluka o nazivu ulica morali su podnijeti ostavke“, tvrdi Tursunović.

Tako su preostala četiri člana komisije iz reda srpskog naroda nastavila raditi, te su dali i usvojili prijedloge o izmjena naziva ulica. Konačnu listu prijedloga i zapisnik Komisije odbornici iz reda bošnjačkog naroda nikada nisu dobili, čak ni pred sjednicu Skupštine, a nezvanično su saznali da se među nazivima nalaze prijedlozi koji mogu produbiti tenzije.

„Tome svjedoči, između ostalog, da će u Skelanima jedna ulica nositi naziv po četničkom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Jezdimiru Dangiću, ili da će Gradski park u Srebrenici dobiti novo ime po četničkom komiti iz Prvog svjetskog rata Kosti Todoroviću. U Srebrenici ćemo umjesto ulice Maršala tita i trga Mihajla Bjelakovića imati ulicu i trg Republike Srpske, kao i ulicu Gorana Zekića, koji je, prema svjedočenjima Miroslava Deronjića, naoružavao srpsko stanovništvo pred početak rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu“, saopćili su iz Koalicije Moja adresa Srebrenica.

Umjesto da objelodane konačnu listu s prijedlozima koja bi dala odgovore na sve nejasnoće, odbornici iz reda srpskog naroda na čelu sa načelnikom Mladeno Grujičićem (SNSD) tvrde da se bespotrebno diže prašina. Tačno je da će osvanuti ulica Republike Srpske, kažu, ali, prema njihovom mišljenju, nema uvredljivih naziva.

„Nije ni bilo inicijativa za nekim nazivima koji vrijeđaju nekoga ili koji su neprihvatljivi jednom ili drugom narodu tako da jedini žal Bošnjaka može da bude što su na samom početku bojkotovali kao što su bojkotovali i izbore, a sad im je krivo što imaju šest odbornika, a ne 9 ili 10 - koliko bi mogli imati da nisu bojkotovali izbore“, kaže Grujičić.

U međuvremenu, kako bi spriječili nove tenzije, mladi Srebrenice pokrenuli su inicijativu i projekat Ulice za mir, u kojem su predložili neutralne nazive prihvatljive za oba naroda.

„Devetnaest je spornih ulica u Srebrenici, dali smo im neke neutralne, univerzalne nazive kao što je praksa u mnogim državama širom svijeta“, ističe Ahmo Mehmedović, povjerenik SDP-a Srebrenica i inicijator projekta Ulice za mir.

S obzirom na to da je dnevni red za današnju sjednicu spreman, a među tačkama je i ona o promjeni naziva ulica, postoji sumnja da će inicijativa mladih moći promijeniti bilo šta.

„Bojim se da je to kasno dostavljeno jer je Komisija odradila svoj dio posla. Sada, ako bi bilo volje i razuma radi dobrih odnosa koje smo dosad izgradili - da se poništi konkurs“, navodi Tursunović.

„Ta inicijativa mladih SDP-a nije došla onda kada je trebalo da dođe i sada nijedna inicijativa više ne pije vodu iz razloga što su svi rokovi završeni, procedura je provedena“, poručuje Grujičić.

Promjena naziva ulica Bošnjake podsjeća i na posljednju fazu genocida kada je u Srebrenici postojala i Karadžićeva ulica. Posredstvom međunarodne zajednice 2002. godine vraćeni su prijeratni nazivi, a skoro tri decenije poslije rata nedopustivo je, na isti način, donositi jednonacionalne odluke, objašnjavaju. Oni koji se zalažu za podjele, svjesni su da je Srebrenica najbolnija rana i uvijek kreću od nje, smatraju naši sagovornici.

„Srebrenica je najbolje mjesto gdje se može za jedan trenutak destabilizirati politička scena u Bosni i Hercegovini, a cilj promjene naziva ulica je da se još više zakomplikuje trenutno političko stanje“, smatra Sadik Ahmetović, bivši predstavnik Inicijative Moja adresa Srebrenica.

Klub Bošnjaka poziva i međunarodnu zajednicu i Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da se aktivno uključe u ovu situaciju s ciljem očuvanja stabilnosti i međuljudskih odnosa u Srebrenici. Ukoliko, ipak, ove odluke budu usvojene, kažu da ne vide razlog nastavka učešća u daljem radu Skupštine Opštine Srebrenica.