Članovi Predsjendištva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović otputovali su u Kijev gdje su se sastali sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Na samitu Međunarodne krimske platforme Komšić se obratio suosjećajući s narodom u ratu te poredeći njihovu situaciju sa BiH. 

Na samom početku obraćanja Komšić je kazao kako mu je čast učestvovati na samitu i imati priliku da pošalje "jasnu i nedvosmislenu poruku podrške ukrajinskom narodu u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine".

"To, naravno, uključuje i Krim. Krim je Ukrajina!", poručio je on. 

Uporedio je početak rata u BiH sa onim što je prethodilo u godinama prije invazije Rusije na Ukrajinu.

"Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorija. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini, prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i ona kulturološka - pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njezinih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na tisućugodišnju povijest postojanja bosanske državnosti. Čak su i okolnosti agresije na Ukrajinu i moju zemlju slične. U februaru 1992. godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu birajući nezavisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, evropsku Bosnu i Hercegovinu. Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva. Dok smo pratili događaje u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine, kada su demokratskim putem Verkhovna Rada i građani Ukrajine jasno poslali poruku da žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji, te je usmjeriti ka slobodnom dijelu svijeta i Evropskoj uniji, pribojavali smo se sličnog scenarija koji smo iskusili dvadeset godina ranije - ilegalne agresije i pokušaja aneksije suverene ukrajinske teritorije. Ova djela bila su jasno kršenje člana 2. Povelje Ujedinjenih nacija, Helsinškog završnog akta, kao i sporazuma o prijateljstvu između Rusije i Ukrajine", obrazložio je Komšić.

Zaključuje da je proglašenje Krima nezavisnim bio početak agresije koja se dogodila u februaru 2022.

"Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilo je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju", kazao je.

Na kraju je kazao da se svi zajedno moramo suprotstaviti kršenjem suvereniteta nezavisnih država s porukom da tu "ne smije biti kompromisa".

"Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštiti osnovne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta. Nepovredivost državnih granica, kao i politička nezavisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu odbrane tih osnovnih principa. Zato moramo biti glasni i jasni u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora.  Hvala vam za pažnji", rekao je. 

Svoj govor je završio kazavši na ukrajinskom "Slava Ukrajini!" na što je dobio gromoglasan aplauz.