Ja sam definitivno opozicija, kazao je Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, u uvodnom dijelu gostovanja na FTV-u.

„Vidjelo se to po cijelom nizu glasanja, po pitanju budžeta, imenovanja vodstva Federacije, gdje sam ja jedini bio protiv“, pojasnio je on.

O radu Federalnog parlamenta kaže da je 'brzo srljanje u vlast, u fotelje, dovelo do toga da je opozicija praktično postala vlast - a vlast se ponaša kao opozicija'.  

„Da može ocjena biti ispod nedovoljan - ja bih ga tako ocijenio. Mi se bavimo samim sobom. Više od godinu dana bavimo se poslovnicima, pauzama, stvarima koje nikakvog značaja nemaju za običnog čovjeka. Tek smo nedavno otkočili pat poziciju, a prođe mjesec dana bez redovne sjednice parlamenta“, kategoričan je on.

Upitan ko koči rad parlamenta, odgovara da opozicija nikad ne može biti krivac.

„Krivac je onaj ko ima vlast i ko kontroliše poluge vlasti. Ne zamjeram im, koliko god se ne slagao s načinom komunikacije, SDA i DF su perjanice tog opozicionog djelovanja, oni sasvim legitimno koriste sve alate za blokiranje rada ove većine. Na isti način bi postupao i SDP i HDZ da se nalaze u njihovoj situaciji. Odgovornost je uvijek na onom ko ima većinu“, smatra Raguž.

Ovakva situacija više odgovara onima na vlasti, njegovo je mišljenje.

„Izvršna vlast nikom ne polaže račune. Sama činjenica da se ne poštuju zastupnike, na način na koji je donesen budžet, najbolje govori o tome da su ovi su samo nastavili gdje je Fadil Novalić stao, ali u šestoj brzini. Apsolutno nikakve razlike nema“, tvrdi on.

Prema njegovim riječima, osim što dobro zvuči nije realno očekivati minimalnu platu od 1.000 KM do polovine godine.

„Mogu oni obećavati, ali realno od ovih ljudi je beznadežno da išta po tom pitanju urade u ovoj godini“, naglasio je.

Čovićev privatni interes

Govoreći o tome kako riješiti pitanje Južne interkonekcije, naglašava da stvari nisu jednostavne.

„Ovo što Dragan Čović traži je u maniri starih kontraobavještajnih službi da na zrnu istine se kreira cijela jedna priča koja ide u interesu onoga koju tu priču govori. Ona prolazi kroz kantone gdje u većini žive Hrvati i ta interkonekcija mora ispoštovati na određeni način jedinice lokalne samouprave i vlade tih kantona. To je stvar dijaloga i kompromisa. Zašto se preduzeće ne bi transformiralo kao i Elektroprijenos, da imate operativne jedinice“, objašnjava Raguž.

Dalje navodi da je sporno u Čovićevom zahtjevu to što je to plod, kako kaže, nekonzistentne politike.

„Ako se ide u formiranje novog preduzeća, 2021. Zdenko Čosić je najavio to, šta se čekalo, sad je 2024. Ono se može registrirati u pola sata. U Čovićevom slučaju to je njegov privatni interes. To preduzeće bi trebalo poligon za upošljavanje stranačko-rodbinskog kadra HDZ-a BiH. Nama jeste potrebno preduzeće koje bi upravljalo sistemom plinske interkonekcije, ne samo na nivou FBiH nego i države. Pitanje koliko je  BH Gas, s obzirom na izvještaje Ureda za reviziju, uopće sposoban upravljati time“, kazao je.

O učinku vladajuće koalicije na državnom nivou kada je u pitanju ispunjavanje evropskih uslova, smatra kako ih nećemo ispuniti u narednih 14 dana.

„Mi se nadamo 'sadaka uslovima'. Tako to ne funkcionira. BiH ovakva kakva jeste, s ovolikom stopom korupcije, ovoliko administracije, sivom ekonomijom i ovakvim stanjem u pravosuđu, nema ni teoretskih šansi da pokrene bilo kakav proces pristupanja EU“, poručio je on.

Prioritet su tehničke izmjene izbornog zakona

Govorio je i o izbornom zakonu, odnosno šta je prioritet - tehničke izmjene ili one kojima se tretira legitimitet članova Predsjedništva BiH.

„Imajući u vidu da se u sljedećem ciklusu Željko Komšić neće moći kandidovati, teško da će se roditi neki novi Željko Komšić, za kojeg će se po čaršijama i džamijama govoriti da se glasa za njega kako bi se nametnuo Hrvatima član Predsjedništva. Tako da mi taj problem nećemo imati u sljedećem izbornom ciklusu. Imat ćemo šest godina za rješavanje problema izbornog legitimiteta. Zato su meni sada veći prioritet tehničke izmjene izbornog zakona. Da krenemo uvoditi demokratiju u BiH. Sva korupcija počinje i završava u izbornom procesu“, zaključio je Raguž za Dnevnik D.