Hrvatski premijer Andrej Plenković je prije nekoliko dana u Banjoj luci dodijelio neviđenu pljusku čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću. Pred cijelom svitom uglednih svjedoka i velikim auditorijem koji je pratio izravno obraćanje, premijer Republike Hrvatske je objelodanio da on osobno i Vlada susjedne zemlje preferiraju ravnopravnu “zastupljenost” Hrvata u upravljanju famoznim projektom Južna interkonekcija.

Upadljivo je dakle što Plenković niti jednom riječju nije spomenuo, a kamoli ultimativno tražio, opciju utemeljenja nove kompanije u Mostaru.

 Takvo je stajalište promaknulo ispod radara javnosti, ne vjerujemo i poniženom Draganu Čoviću koji ga je svakako “ugušio“ u medijima koje plaća.

Poznato je da je osnivanje nove tvrtke i eliminiranje jednonacionalnog sarajevskog BH gasa iz procesa odlučivanja do sada bila svojevrsna “crvena crta” čelnika HDZ-a BiH zbog čega se tvrdoglavo i sukobio s vladom Sjedinjenih Američkih Država. Incident je otišao toliko predaleko da je morao posebnim pismom intervenirati i američki Državni tajnik Antony Blinken. Uz to,vrlo su učestale razmjene “teških riječi” između Čovića i američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphya.

-Dakle, naša je logika možemo reći solidarna, altruistična, želimo pomoći svim zemljama u našem okruženju, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj, zainteresirani su, naravno, i Austrijanci i Bavarska u ovim novim okolnostima energetskih kriza i zato želimo da se ti plinovodi grade i prema BiH, pogotovo što praktički cijeli jadan dio BiH uopće nije plinificiran. I naš je strateški interes da se taj projekt realizira. Pozicija koju mi imamo je da u svakom slučaju struktura kompanije koja će biti na strani BiH bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao konstitutivni narod, tu nema nikakve dileme, a to znači i Federacija BiH. Vjerujemo da će se naći rješenje koje može i mora biti prihvatljivo svima, a plin je tu da ga mi dovedemo do granice BiH i da funkcionira u transportnom sustavu i dođe i do građana i do gospodarstva. Prema tome, ovo je strateški projekt koji treba još tješnje povezati Hrvatsku i BiH, grubo je stavio prst u oko Draganu Čoviću premijer RH i njegov najmoćniji zaštitnik Andrej Plenković.

Lidera HDZ-a BiH, kojeg Amerikanci prozivaju za promoviranje ruskih interesa u BiH, Plenković već duže održava u političkoj orbiti i štiti ga od sigurnih američkih sankcija.

U Banjoj luci je pred Miloradom Dodikom, Borjanom Krišto, biskupom Majićem, dobio opako prizemljenje i bit će zanimljivo vidjeti kako će se izvući iz neugodne pozicije.

Hoće li popustiti u svom rigidnom stavu i kako će to eventualno uzmicanje objasniti javnosti, HNS-u i stranačkom članstvu. Poznato je da su najjači hrvatski oporbeni čelnici Ilija Cvitanović, HDZ 1990, i Slaven Raguž, HRS, davno poručili da nije realno utemeljenje nove kompanije specijalno za Južnu interkonekciju, da je sulud sukob Čovića i Amerike i da se zalažu za ravnopravni ulazak Hrvata u Upravu BH gasa.

-Predugo ja trajem u politici da bi vidio bilo šta osobno oko toga. Mislim da smo mi više puta, ja i gospodin Murphy, razmijenili naša mišljenja. Mora se napraviti sporazum BiH i Hrvatske. Nije to samo jedna Vlada, jedan dom u kojem se može nešto prisilom izglasati. Naći ćemo mi rješenje, ali ćemo koristiti instrumente demokratske države a ne nikako neki pristup prisile, i dalje se inati i prkosi Dragan Čović.
Ipak još ne odustaje pa je dodao da će se naći način da bude tvrtka u Mostaru koja će se baviti ovim pitanjem.

Nije sporno, a tako tvrdi i Andrej Plenković, Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i onda prema Grudama, dakle to je investicija otprilike 70 i nešto kilometara plinovoda.

Podsjećamo, Hrvatska u ovom trenutku ulaže 570 milijuna eura u svoju infrastrukturu, dakle nove, moderne, veće plinovode koji će automatski biti namijenjeni i za transport vodika kao energenta budućnosti. Naši susjedi žele iskoristiti činjenicu da je Hrvatska donijela dalekosežnu odluku o tome da na Krku bude terminal prirodnog plina, čije kapacitete diže sa 3,1 milijardu kubika plina godišnje na 6,1 milijardu kubika plina godišnje.

Sjedinjene Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta, čija je vrijednost oko 100 milijuna eura. Bio bi dug oko 180 kilometara.

Inače, Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon blokiran je u Domu naroda Federacije.

Američka vlada s oko pola milijuna eura i Europska unija s oko milijun i pol eura podržale su plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diversifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH.

Strateški je cilj otrgnuti BiH iz kandži ovisnosti o ruskom plinu. Hrvatski premijer Andrej Plenković je posredno ponudio kompromis, američke diplomate su osigurale potporu sarajevskih stranaka i sada je konačno sve na Draganu Čoviću. Pritisnut je uza zid, ili će dati zeleno svijetlo ili se izložiti američkom batinjanju. Čovićevi politički mišići teško mogu odoljeti prijetećoj kušnji.