Najmanja zastupljenost žena u Vladi Crne Gorea do sada nije dobra za napredak društva i pokazuje da usaglašavanje sa evropskim praksama po pitanju obaveze postizanja rodne ravnopravnosti, ostaje samo na riječima.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući postavku Vlade Milojka Spajića u kojoj su od ukupno 23 člana, tek četiri žene, ili 17.39 odsto. Nijedna od njih nije potpredsjednica Vlade, iako za tu poziciju ima rekordnih pet mjesta.

 U Vladi Spajićevog prethodnika Dritana Abazovića bilo je 19 odsto žena, Zdravka Krivokapića 28,5 odsto, Duška Markovića 19 odsto i Mila Đukanovića, u periodu od 2012. do 2016. godine - 16 odsto.

Kada je riječ o zastupljenosti žena u vladama u regionu, u Srbiji je 11 žena na ključnim mjestima u Vladi, uključujući premijerku, a jedno potpredsjedničko mjesto je takođe rezervisano za ženu. U Hrvatskoj od 18 resora u Vladi četiri pokrivaju žene, a jedna je potpredsjednica. U Makedoniji od 20 članova vlade pet su žene, a jedna pokriva i potpredsjedničku funkciju.

Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović ocijenila je za “Vijesti” da EU ima jasne standarde kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa je tako posljednji izvještaj EK ukazao na neophodnost unapređenja sposobnosti Skupštine da integriše i nadgleda pitanja rodne ravnopravnosti:

“Ali i ograničenosti uticaja pravnog okvira o rodnoj ravnopravnosti, zbog nedostatka političke volje da se ovo pitanje prioritizira u okviru ukupnih mehanizama odgovornosti vlade”.

Marinović je ocijenila da najmanja zastupljenost žena u Vladi, od kojih nijedna nije potpredsjednica, kao i svega 21 odsto žena u aktuelnom skupštinskom sazivu, očigledno nijesu bolja slika stanja niti vode do boljih nalaza novog izvještaja EK.

“Napredak Crne Gore i usaglašavanje sa evropskim praksama po pitanju obaveze postizanja rodne ravnopravnosti, ne smije biti samo na riječima, već i na djelu kroz ravnopravnu uključenost žena koje čine polovinu populacije i zaslužuju veću zastupljenost u strukturama vlasti”, kazala je.

Ona je istakla da region u značajnom ima slične probleme, ali da je ipak bilo više napretka u nekim periodima, navodeći da osim procentualne zastupljenosti, važan indikator predstavlja i pozicioniranost žena.

“Tako da smo imali ili imamo primjere u regionu koji se čine i dalje u Crnoj Gori nedostižnima. Hrvatska je imala ženu predsjednicu države izabranu na direktnim izborima, a imala je i uticajne žene u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Srbija i danas ima premijerku, a imala je i nekoliko predsjednica Skupštine, Kosovo ima predsjednicu države... Stiče se utisak, ipak, da se u Crnoj Gori to nekako presporo mijenja...”, kazala je Marinović.

Kopredsjednica Ženskog kluba i potpredsjednica Skupštine u prethodnom sazivu Branka Bošnjak (PzP) je kazala da bi u Zakonu o Vladi, “ako se uopšte donese, jer se ne pominje u ekspozeu”, neophodno uvesti kvote za žene.