Bosna i Hercegovina ostaje bez najmanje 70 milijuna eura bespovratnih sredstava koje je trebala dobiti s početkom jeseni iz fonda predviđenog za Plan rasta za zapadni Balkan jer se političari u toj zemlji nisu uspjeli usuglasiti o programu reformi na kojem inzistira Europska komisija.

Kako je u srijedu za lokalne medije potvrdila Delegacija EU u BiH, uskrata planirane financijske pomoći namijenjene razvojnim projektima sada je potpuno izvjesna, a razlog je to što ni do novog roka, kojega je Komisija postavila do 16. srpnja, unutar BiH nije bilo dogovora o programu reformskih mjera koje bi tim novcem trebale biti provedene.

- Neusvajanje reformskog programa u skladu s komentarima Komisije će imati posljedice. Za razliku od drugih partnera u regiji Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu... koja je planirana za isplatu nakon ljeta u iznosu od sedam posto (ukupno planiranih sredstava), te će propustiti značajnu priliku za ranu financijsku potporu, stoji u izjavi Delegacije EU.

Isplati ovih sredstava u BiH su se nadali nakon što je postignut dogovor o ovogodišnjem proračunu, kojega je Zastupnički dom parlamenta BiH nakon šestomjesečnih blokada uspio usvojiti u utorak, no sada se pokazalo kako Europska komisija ne odustaje od ranije jasno postavljenog uvjeta da Vijeće ministara BiH mora usvojiti i dostaviti na procjenu konkretni plan reformi.

Taj je program previđao 113 provedbenih mjera, a vlasti dva entiteta usuglasile su njih 110. No vlasti Republike Srpske odbacile su svaku mogućnost pristanka i na preostale tri mjere koje su na kraju postale nepremostivom zaprekom za pristup sredstvima EU u ukupnom iznosu od milijarde eura, koliko se računalo da bi BiH mogla dobiti iz ukupnog paketa vrijednog šest milijardi eura.

Jedan od bizarnih razloga: RS ne želi jedinstveni telefonski broj za hitne pozive

Jedan od bizarnih razloga je to što u RS ne žele da BiH ima jedinstveni telefonski broj za pozive u hitnim situacijama, kako je to praksa u svim državama EU, nego traže da svaki entitet ima svoj broj.

Uz to što ne žele da se u BiH uspostavi jedinstveni pozivni centar za hitne slučajeve, kako je potvrdio premijer RS Radovan Višković, dužnosnici RS odbijaju i da se ukine mogućnost ulaganja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, a ne žele dopustiti ni popunu Ustavnog suda BiH novim sucima i ultimativno traže njegov preustroj.