Čitavu 2023. godinu federalna vlast je obećavala nove fiskalne zakone do kraja godine i na kraju ih odgodila za 2024. godinu – Scenarij koji smo gledali godinama.

Na temi rasterećenja privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine najviše je vidljivo koliko su predstavnici vlasti sposobni protraćiti jednu kalendarsku godinu. Naime, još prije godinu je Udruženje poslodavaca Federacije BiH uputilo prijedlog kojim bi se privrednicima u ovom entitetu omogućilo da povećaju platu radnicima za iznos do 400 KM, a da na taj uvećani iznos ne plaćaju poreze, već samo doprinose za PIO i zdravstvo od 11 posto. Važno je napomenuti da se radi o privremenoj mjeri, koja bi bila na snazi dok ne stupe na snagu novi fiskalni zakoni (zakon o porezu na dohodak, zakon o doprinosima i zakon o minimalnoj plati) na koje čekamo godinama. Poslodavci su tada tvrdili da bi ova mjera mogla usporiti odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine, piše portal byka.com.  

Privremena mjera koju je odbijala i Novalićeva i Nikšićeva Vlada

Nakon što su poslodavci izašli u javnost s ovom idejom, zastupnici u Parlamentu FBiH Admir Čavalić i Irfan Durić u januaru ove godine upućuju zakonsko rješenje u proceduru.

"Kada smo to predložili u januaru, Vlada FBiH kojom je rukovodio gospodin Fadil Novalić je to odbila. Potom je došla Vlada gospodina Nermina Nikšića koja je kazala da razumije dobru intenciju zakona, ali da će oni izmijeniti fiskalne zakone do kraja godine. Na osnovu takvog stava Vlade, Parlament FBiH je dva puta ove godine odbacio prijedlog da se uopšte i uvrsti na dnevni red prijedlog o privremenoj mjeri kojom bi poslodavci mogli podići platu za iznos do 400 KM", ističe za Buku Čavalić.

Podsjeća kako su i prethodna i nova Vlada FBiH bile stava da ne treba biti cilj fiskalnih zakona povećanje plata.

"Mi smo prihvatili te kritike. Mogu se složiti, cilj je kreiranje fiskalnog okvira. Međutim, taj okvir treba da bude neutralan. Ali, mi smo od januara ponavljali da su ovo temporalni zakoni, jer bi privremeni zakon bio na snazi do usvajanja novih fiskalnih zakona. Insistirali smo na privremenoj mjeri samo zato što smo bili skeptični po pitanju dostavljanja novih fiskalnih zakona. Nismo nikada zadirali u suštinu fiskalnih zakona, nismo htjeli nešto spektakularno da radimo. Evo, došli smo do decembra, i žao mi je što se pokazalo da smo mi bili upravu, a ne Vlada FBiH. Iskreno, volio bih da je obrnuto, jer zakoni nisu bili populistički, radili su se s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH", govori Čavalić.

Dok vlast razvlači procedure, radnici odoše iz BiH

Udruženje poslodavaca FBiH je nekoliko puta ove godine pozivalo Vladu FBiH i Parlament da usvoje privremenu mjeru, no njihove pozive nije bila voljna saslušati vladajuća većina.

"Vlasti razvlače procedure usvajanja zakona, neodlučni su u tom pravcu, a u međuvremenu se dešava veliki gubitak radne snage i dešavaju se problemi koje će biti teško nadoknaditi čak i da ovaj zakon od ujutro bude u primjeni. Zbog toga smo ponudili to ad hoc rješenje, kojim bi se omogućilo poslodavcu da poveća platu radniku do 400 KM, a da se država odrekne dijela doprinosa na uvećani iznos plate, i da se ovaj povećani iznos plate ne opterećuje porezom na dohodak. To bi omogućilo da povećani iznos ide kao neto primanje radniku, a da se bruto dio izostavi ili smanji. Time bi se barem smanjio trend iseljavanja radnika, koji u potrazi za boljim standardom odlaze iz zemlje. Mi imamo podatke Eurostata i agencija za statistiku da je od posljednjeg popisa BiH napustilo 370.000 građana, što je strašan i nenadoknadiv gubitak", kazao je početkom juna u intervjuu za Buku Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Upozorenje iz juna se obistinilo

Tada je u razgovoru za Buku pozvao federalne vlasti da do augusta i godišnjih odmora barem usvoje dva ili tri zakona, kako bi se olakšalo poslovanje privrednicima, ali i poboljšao standard radnika.