Ustavni sud naše zemlje - preciznije, njegov sastav i broj članova - poligon je sporenja političara. Upražnjenih mjesta sve više, bez novih imenovanja, a iz RS-a ih neće ni biti, poručuju iz SNSD-a, dok ne bude zakona koji predviđa Ustavni sud BiH bez stranih sudija.

Političari iz Federacije smatraju da strani suci trebaju ostati dok ne postanemo punopravna članica Evropske unije. Ali dok politički pritisci ne prestaju, Ustavni sud BiH godinu počinje s manjkom sudija, njih 6, dok je za kvorum potrebno 5. Od Nove godine u ovoj instituciji neće biti nijednog sudije iz RS-a.

Najave da bi imenovanja mogao izvršiti visoki predstavnik Milorad Dodik naziva nakaradnim: „Čujemo neke nakaradne ideje koje mi očekujemo s radošću, da valjda visoki predstavnik koji nije legalan i jasno to ne bi mogao, da on imenuje dvojicu Srba ili iz Republike Srpske dvojicu ljudi. Možda će imenovati Mladena Ivanića, ne znam ni ja koga, ali u svakom slučaju to samo govori koliko je propao taj sistem“.

Podršku stranačkom šefu izražavaju jasno u SNSD-u. A svoju izričitost pravdaju uvjetima Evropske unije.

„Je li neko misli da je bolje bez zakona? Kakav je to Ustavni sud čiji rad nije omeđen zakonom. I da kaže da u njemu budu domaće sudije, kako god da se dogovorimo. Pa ako neko ovdje živi i misli da će nama željeti sreću neko iz vana, ko god da je, nego mi koji živimo u ovoj zemlji, to je zabluda, ljudi“, poručuje Nikola Špirić.

„Cijenim da to proizlazi iz 14 ključnih pririteta, formirana je radna grupa. Republika Srpska i njene institucije su dostavile nekoliko prijedloga rješenja“, navodi Staša Košarac.

Jasno je da je Ustavni sud bez stranih sudija i među prioritetima Evropske komisije. Baš zbog toga nadaju se i u HDZ-u da će uskoro do toga doći. Međutim, iz Trojke odgovora na ova pitanja je malo, ali ima i onih koji smatraju da je to samo želja političara RS-a, čijim bi ispunjenjem derogirali pravosuđe u BiH.

„Nadam se da je to jedno od pitanja koja također vrlo blizu rješenja bilo. Svi smo mi svjesni da će stranci morati otići iz Ustavnog suda BiH, a pitanje je samo vremenskog okvira kako to postaviti. Mi nemamo šansi ući u pregovarački proces sa Evropskom unijom dok imamo strance u unutar institucija pravosuđa pa i Ustavnog suda“, upozorava Dragan Čović

„Pitanje tzv. izbacivanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH je uvjetni prioritet za evropski put BiH samo u mislima i željama političara iz bh. entiteta RS, čija je neskrivena namjera da rastoče, derogiraju i ponište pravosuđe na nivou BiH“, ističe Denis Zvizdić.

Da je to početak rušenja državnih institucija, upozoravaju i iz SDA.

„Upravo je to ono što sam nazvao balvan politikom. Ili će biti po mom ili neće biti nikako. Na takav način oni mogu povući ljude iz Vijeća ministara, iz parlamenata, vjerovatno i razmišljaju o tome ako im se dopusti. Trebaju biti spriječeni u tome da ruše institucije BiH, a ovo je početak“, tvrdi Bakir Izetbegović.

Novi način imenovanja Parlamentarna skupština BiH može donijeti i po Ustavu BiH. Međutim, problema i sumnji je mnogo te je pitanje je li BiH spremna na Ustavni sud BiH bez stranih sudija.

„S obzirom na to ko bira te sudije, naravno da to sve ima veze sa politikom“, izjavila je Valerija Galić predsjednica Ustavnog suda BiH.

Bi li upravo zbog toga Ustavni sud BiH bez stranih sudija postao ono na što domaći akteri i upozoravaju? Rješavanje tog pitanja svakako će kad-tad morati biti na dnevnom redu. Međutim, mnogo je još evropskih prioriteta pred bh. zvaničnicima, a što se tiče Ustavnog suda BiH, možda bi važnije bilo popuniti prazna mjesta domaćih sudija, a onda razmišljati o izbacivanju stranih.