Vlada Republike Srpske je u Narodnu skupštinu uputila hitne izmjene Zakona o posredovanju i zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti po kome se naknade se više neće obračunavati po osnovu radnog staža, nego po osnovu toga koliko je nezaposlena osoba bila osigurana od nezaposlenosti. Ipak najveći udar na radnike je odredba kojom se drastično smanjuju naknade Zavoda za zapošljavanje radnicima koji ostanu bez posla.

Naknade koje se preko biroa isplaćuju radnicima koji bez svoje krivice ili saglasnosti ostanu bez posla drastično se smanjuju, kao i broj mjeseci u kojima nezaposleni na iste mogu da računaju. Ukoliko izmjene zakona koji je upućen po hitnom postupku na sljedećoj sjednici Narodne skupštine dobiju podršku, na snagu stupaju od prvog januara sljedeće godine.

Oni koji su ostali bez posla, a bili su osigurani između 30 i 35 godina do sada su imali pravo na primanje naknade sa biroa 18 mjeseci, a po novom zakonu se smanjuje na 15 mjeseci. Oni koji su osigurani više od 35 godina su imali pravo na naknadu 24 mjeseca, a ona se sada smanjuje na maksimalno 18 mjeseci. Iznos naknade do sada nije mogao biti ispod 80% najniže plate u Srpskoj, a od 1. januara se smanjuje na 55% najniže plate.

Trenutna najniža mjesečna zarada u Srpskoj iznosi oko 700 maraka. Stopa doprinosa za nezaposlenost je prethodno smanjena sa 0,8 na 0,6 odsto, pa iz Vlade u obrazloženju kažu da u Zavodu za zapošljavanje nedostaje novca i da će ovako stimulisati one koji ne rade da nađu drugi posao.

"Moj lični stav je da je ovo katastrofa. Ovim se još više narušavaju prava radnika pogotovo sad od ljudi koji ostanu bez posla. Smanjuje se iznos koji će radnici dobijati oni to pravdaju da ih stimulišu da brže nađu posao. Oni ovim načinom tjeraju radnike da prihvate ono što poslodavac nudi: da se radi prekovremeno da nemate pravo na godišnji odmor - daj šta daš samo što prije", kaže Dražan Pejaković, predsjednik Radničkog pokreta BiH.

Pejaković je prije nekoliko godina i sam imao negativno iskustvo tako što je dobio otkaz, kaže da takvim osobama mnogo znači naknada koja se sada umanjuje.

"Danas svaka marka znači sve jednom čovjeku sve jednom radniku realnog sektora. Kad uzmete im 150 maraka od te naknade koju primaju - znači. Sve raste gore a oni što bi se reklo sjeku. Pored ovog zakona dolazi i nacrt zakona vezano za trudnice i porodilje znači smanjiće im naknadu. Pričaju o natalitetu, a kako će to pogurati mlade parove da se djeca rađaju", kaže Pejaković.

U opoziciji su posebno ljuti na Vladu zbog dijela obrazloženja gdje kažu da je bilo zloupotreba dosadašnjeg načina pomoći radnicima.

"Mislim da ovo nije nikako dobar način da se ovakvi problemi rješavaju nego da se moralo voditi računa o tom kako da se pooštre kontrole kako da se ljudima omogući da na više načina dođu do zaposlenja kako da se prekvalifikuju za određena zanimanja ali nikako prihvatljiv je ovaj način koji je Vlada izabrala", kaže Mirna Savić - Banjac iz PDP-a.

Ovakva mjera, kažu oni koji se godinama bave posredovanjem pri zapošljavanju, bi možda imala smisla na zapadnim tržištima rada, ali ne i ovdje.

"Kada bismo imali dovoljno veliki broj radnih mjesta i ukoliko bi se onda desilo da ljudi izbjegavaju posao tada bi se trebalo pribjeći nekakvim sankcionisanjima, a sada recimo u ovoj situaciji kada imamo nedovoljan broj otvoreniih radnih mjesta i ta skromna naknada koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti - o njoj ne bi trebalo da razmišljamo", kaže Miroslav Vukajlović, direktor Agencije Spektar. 

Sve ukazuje, kažu naši sagovornici, da se zbog rastrošnosti političara, posebno kroz javne nabavke, nedostatak novca hoće da naplate od onih koji su ugroženi - radnika koji dobiju otkaz i završe na ulici.