Vlast u Bih još nije formirana, a čini se da će prije toga odluke Visokog predstavnika u BiH o izmjenama Izbornog zakona dobiti epilog na Ustavnom sudu BiH. Posebno je zanimljivo da se dio žalbe odnosi na Dom naroda F BiH za koji je već obavljena popuna.Osim Schmidtove odluke na dnevniom redu je i ocjena ustavnosti zakona o lijekovima RS-a.
Ustavni su BiH će na plenarnoj sjednici zakazanoj za 19. i 20. januar razmatrati zahtjeve člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i bivšeg člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, objavila je Istraga na Twitteru.
Komšić je zatražio i privremenu mjeru o nesprovođenju odluke Christiana Schmidta kojom se, uz ostalo, povećava broj delegata Dom naroda Federalnog parlamenta sa 57 na 80.
Komšić je nakon podnošenja apelacije naveo da je posebno zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom Visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.
S druge strane Schmidt tvrdi da je sve doneseno u cilju deblokade uspostave vlasti o čemu se vodi žestoka polemika nakon što je SDA osigurala većinu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda. Ukoliko Visoki predstavnik ne bi ponovo djelovao SDA bi i prema njegovom zakonu birala Predsjednika, odnosno potpredsjednika F BiH koji predlažu Vladu F BiH. Schmidtove izmjene podjelile su mišljenja i u Osmorci čiji lideri vjeruju da će im omogučiti da oni formiraju vlast sa SNSD-om i HDZ-om.
Bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović zatražio je od Ustavnog suda BiH da donese privremenu mjeru kojom će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke, kako kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta.
Džaferovićevim zahtjevom je ukazano na neusklađenosti odredbi osporavanih zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija Bosne i Hercegovine.
U Zahtjevu se, između ostalog, naglašava da su osporeni zakoni u suprotnosti sa državnim zakonima iz te oblasti, te da se njima uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture, kontrole i pravila u prometu lijekova i medicinskih sredstava.
