Proglašenjem službenih rezultata i donošenjem odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o načinu i rasporedu delegata iz svih kantona za popunjavanje Dom naroda Federacije BiH, počeo je jednomjesečni rok da svaki kanton izabere delegate za Dom naroda iz svojih kantonalnih skupština.

Hoće li i može li pravno na odluku CIK-a, koja je donijeta zbog izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, uticati apelacija na Ustavnom sudu?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku, a po pravilima koje je nemetnuo visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, o rasporedu delegata za popunjavanje Doma naroda Federacije BiH. 

Inače, predsjednik DF-a Željko Komšić Ustavnom sudu poslao je apelaciju tražeći privremenu mjeru za obustavu popunjavanja Doma naroda po novim pravilima, dok spomenuti sud ne donese konačnu odluku po apelaciji. Bivši predsjednik CIK-a Vehid Šehić ovu situaciju tumači ispravnom, navodeći da se ne smije vršiti opstrukcija i blokada konstituiranja drugih institucija.

"Vidjećemo šta će odlučiti Ustavni sud BiH po apelaciji Željka Komšića i predlaganje privremene mjere. Privremena mjera se uvijek donosi u hitnom postupku, ne čekajući meritum odlučivanja o samoj apelaciji. Međutim, trenutno važe izmjene i dopune Zakona koje je donio visoki predstavnik, na osnovu toga CIK mora donijeti uputstvo o popuni Doma naroda FBiH", kaže Vehid Šehić iz Koalicije "Pod lupom".

Prema novoj popuni Doma naroda Hercegovačko-neretvanski će davati devet delegata. Umjesto tri iz reda Hrvata, sada će ih biti pet. Iz Zapadnohercegovačkog kantona iz reda hrvatskog naroda idu četiri delegata, umjesto tri, dok Bošnjaci, Srbi i Ostali daju po jednog delegata. U Kantonu 10 Hrvatima pripadaju tri delegatska mjesta, Srbi daju četiri, Bošnjaci i ostali po jednog. Srednjobosanski kanton daje četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, umjesto tri kao do sada, dva Bošnjaka, u odnosu na prije, te po jednog Srbina i delegata iz reda Ostalih. U Unsko-sanskom kantonu Bošnjaci i Srbi dobili su Schmidtovom odlukom po jednog dodatnog delegata. U Zeničko-dobojskom kantonu Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po jednog dodatnog delegata. Odluka visokog predstavnika nije promijenila broj delegata u Bosanskopodrinjskom kantonu, a isto je i u Posavskom kantonu. Iz Tuzlanskog kantona u Dom naroda ide pet bošnjačkih delegata, jedan hrvatski, tri srpska i jedan osatli. Schmitovom odlukom, Kanton Sarajevo daje jednog Bošnjaka, dva Srbina i jednog Ostalog više u odnosu na prije.

"Ta popuna nedostajućih kandidata vrši se sa kandidatskih listi koje su zapravo i dalje žive liste za izbor zastupnika u kantonalne skupštine, a privilegiju da bude izabran s te liste, ako se radi o nedostajućim delegatima, imaju delegati iz onih kantona koji imaju najveći broj stanovnika iz reda konstitutivnih naroda ili reda ostalih, subjekti i kandidati na listama onih subjekata koji su prešli izborni prag i osvojili najmanje jedan mandat u Skupštini kantona, a kandidat koji će zapravo dobiti tu poziciju, pod uslovom da je iz reda konstitutivnih naroda ili ostalih, će biti kandidat sa najvećim brojem ličnih osvojenih glasova", navodi članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Za podjelu mandata prema Schmidtovoj odluci nisu bili predsjednik CIK-a Suad Arnautović i član Ahmed Šantić. Član Jovan Kalaba nije  prisustvovao sjednici. Za su glasali Irena Hadžiabdić, Vanja Bjelica Prutina, Vlado Rogić i Željko Bakalar. Glas Bakalara bio je presudan, ali za mnoge i neočekivan, prije nego što se sazna ishod privremene mjere Ustavnog suda.

Dakle, ukoliko Ustavni sud presudi protiv izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik stvari se vraćaju na početak, politička kriza kulminira a nije isključena ni Schmidtova kapitulacija.

Bilo kako bilo, pred Bosnom i Hercegovinom su burni dani. Ključ rješenja problema u svojim rukama drže zakonodavni organi, a sve bi moglo rezultirati i odlaskom OHR-a iz Bosne i Hercegovine. Konačno, nakon 27 godina po prvi put su radom visokog predstavnika podjednako nezadovoljni Srbi, Hrvati i Bošnjaci.