Nakon devet godina na čelu Porezne uprave FBiH, najprije kao v.d. direktora, a zatim i direktora, Šerif Isović razriješen je te dužnosti. U razgovoru za Business Magazine, govorio je o problemima s kojima se u radu susreće Uprava, ostvarenim rezultatima u periodu njegovog rukovođenja, manjkavostima poreskog sistema, nedostatku kadrova...

Isović smatra da formalno-pravno i operativno Uprava nije trebala ostati bez direktora, a pošto je to tako, to je već pitanje za Vladu FBiH.

- Trenutno se odvijaju "čudne" stvari koje trenutno ne obećavaju dobro, a kako će se stvari dalje odvijati pokazat će vrijeme - govori Isović.

Odgovorio je i na pitanje očekuje li da ga se kriminalizuje, kako je to već postalo uobičajeno, matrica je ista - ko god je Bošnjak, on je lopov, a ko nije, nakon akcije SIPA-e traži odlazak u penziju (slučaj Galić).

- Već davno sam prošao ta iskustva. Kad god sam se našao na putu nečijih interesa bio sam predmet nekog medijskog "kriminaliziranja" i uglavnom, anonimnih prijava i o tome već duže vrijeme razmišljam da napišem nešto više.

A sada ću samo navesti da sam se prvi put našao u "neobranom grožđu" kada sam dolaskom za izvršnog direktora za finansije u BH Pošti i BH Telecomu prekinuo praksu oročenja sredstava bez tendera i uveo praksu oročenja novca putem javnih tendera.

Tad sam prvi put dospio u medije, a Pošta je tada po tim mojim tenderima i trogodišnjim ugovorima, inkasirala cca 12 miliona više prihoda dok se u BH Telecomu radilo, mislim o cifri od oko 18 miliona KM, za šta sam dobio i godišnje priznanje.

Tad su objavljene moje porezne prijave, a nije objavljeno da su ove dvije firme inkasirale više od cca 30 miliona KM prihoda po ugovorima koje sam ja proveo. Međutim, ako se zna da su ti ugovori ostali u primjeni i nakon mog napuštanja ovih firmi, onda su ovi efekti bili puno veći.

U to vrijeme nije objavljeno ni to da je tada Federalno ministarstvo finansija dalo mišljenje da se oročenje sredstava ne mora vršiti provođenjem tendera po čemu su postupala neka javna preduzeća. Drugi put je to bilo kad sam se suprostavio projektu Poštanske Banke.

Poštanske Banke danas nema, radnici BH Telecoma i Pošte su izgubili 15-tak miliona uloženog kapitala, a nisam primjetio da je neko osuđen i presuđen. Treći put je kad sam se suprostavio nekim stvarima u Fabrici duhana Sarajevo zbog čega sam ostao bez posla skoro četiri mjeseca.

 Danas nema FDS-a, godišnji gubitak za državu je više stotina miliona KM, danas nema ni 450 zaposlenih, nema ni filma kako je uništena FDS-a, nema ni podatka da je FDS s mojim vještačenjem uspjela doći do svojih 8,5 miliona KM, nema ni to da sam ja svoja prava ostvario na sudu sudskom presudom u moju korist nakon osam godina.

I evo sada, kada sam se se kao direktor Porezne uprave našao na putu interesa krupnog kapitala, ali i stavljanja institucije pod političku kontrolu, opet sam postao predmet kriminalizacije.

Udari i pritisci

S obzirom da je Porezna uprava od svega nabrojanog najkrupnija stvar i da je to institucija od sigurnosti za državu, za očekivati je da će udari i pritisci biti jači i veći.

Ne može direktor Porezne uprave očekivati da bude pošteđen neprijatnosti ako ustrajava na primjeni zakona, ako se naplata javnih prihoda poveća za preko 103 posto, ako se utvrde dodatne obaveze od skoro dvije milijarde KM, ako porezne utaje po krivičnim prijavama iznose cca 110 miliona, ako pečaćenjem objekata doprinosite rastu broja zaposlenih itd.

Tako da mogu razumjeti "udare, pakovanja, spletke, zastrašivanja i sl." onih koji nezakonito posluju, kojima se obračunavaju dodatne obaveze, podnose im se krivične i prekršajne prijave, izriču sankcije i dr. ali ne mogu ni da shvatim niti da razumijem da se opstrukcije i udari provode od institucija ili pojedinaca, i to iz institucija kojima bi trebala biti dužnost da pomažu u zakonitosti rada Uprave - ističe Isović.

Također je odgovorio i na pitanje zašto se ne blokiraju računi velikim dužnicima i kako je uopšte moguće da neko duguje milione neplaćenih poreza? Imali smo slučaj bolnice u Konjicu, kojoj je blokiran račun zbog nekih 2,5 miliona KM duga, a paralelno imamo bolnicu u Mostaru pod Bijelim brijegom koja duguje preko 70 miliona i uredno radi?

- Jedan od osnovnih ciljeva i politika Porezne uprave je dosljedna primjena zakona, propisa i jednako postupanje prema svim poreznim obveznicima.

Na ove obaveze i ciljeve konstantno sam ukazivao zaposlenicima, a u više navrata sam davao upute i javna sopćenja i dr. da se prema svim poreznim obveznicima treba jednako postupati, te da se zbog stalnog problema nedostajućih radnika aktivnosti provode prema njihovom značaju - u konkretnom slučaju da se postupci primjenjuju kod poreznih dužnika koji imaju veće dugove.

Prema Zakonu o Poreznoj Upravi FBiH i Pravilniku o prisilnoj naplati, postupke naplate i prisilne naplate provode kantonalni porezni uredi u konkretnom slučaju Kantonalni porezni ured Mostar, čiji je rukovodilac i zaposlenici odgovorni za primjenu važećih propisa i za jednako pravno postupanje prema svim poreznim obveznicima.

Kad je u pitanju blokada Bolnice u Konjicu i neblokada bolnice u Mostaru to je primjer kako ne treba raditi. Ja sam preuzeo sve aktivnosti koje su mi u skladu s važećim zakonima na raspolaganju i o tome obavjestio Federalno tužilaštvo koje je predmet proslijedilo Kantonalnom tužilaštvu Mostar.

Međutim, prema dostupnim informacijama tužilaštvo nije poduzelo neke značajnije aktivnosti i na ovom primjeru može se vidjeti kao djeluje duboka država. Kad su u pitanju drugi veliki porezni dužnici, tu se radi o rudnicima, Željeznicama FBiH, GRAS-u i firmama na koje se primjenjuju zakoni o finasijskoj konsolidaciji.

Od ove skupine poreznih dužnika GRAS i Željeznice smanjuju svoj stari dug i redovno plaćaju svoje porezne obaveze, dok ostali, nažalost, to ne čine, a Porezna uprava prema njima ne provodi postupke prisilne naplate, jer je to ograničeno zakonima o finansijskoj konsolidaciji i zaključcima Vlade FBiH - zaključuje Isović u razgovoru za Business Magazine.