U Bosni i Hercegovini su se po drugi put održali protesti pristalica “radikalnog etnonacionaliste i secesioniste”, predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika, izvještava austrijski Der Standard, te navodi da sigurnosni stručnjaci smatraju situaciju veoma zabrinjavajućom, te da uzimaju u obzir mogućnost da bi odluke o Dodikovim narednim koracima mogle biti "donesene u Kremlju".

U analizi se objašnjava da aktuelne proteste organizuju Dodikove pristalice jer je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika.

U analizi se Dodik opisuje kao blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, te se navodi da on “svakih nekoliko dana pravi krizu koja prijeti državi kako bi potkopao i dugoročno uništio državu Bosnu i Hercegovinu”.

“Ovaj pristup podržava i Kremlj za stvaranje nestabilnosti na Balkanu”, navodi se.

Uz to se navodi da je posljednjih sedmica i mjeseci sve veći broj napada na povratnike Bošnjake u Republici Srpskoj.

Sigurnosnu situaciju teško kontrolisati

Navodi se da u napetoj situaciji Dodikove prijetnje i okupljanja podrške na međuentitetskoj liniji izazivaju strah kod stanovništva.

“Ono što je posebno zabrinjavajuće za građane jeste da bezbjednosnu situaciju teško mogu kontrolisati institucije. Ministarstvo sigurnosti BiH sada je podložno interesima susjedne države Srbije zbog nove koalicije na državnom nivou”, navodi novinarka Adelheid Wolfl.

“Dva savjetnika iz sigurnosnog aparata Srbije sada rade za Ministarstvo sigurnosti BiH, na čijem čelu je srpski nacionalista Nenad Nešić. Stručnjaci za sigurnost sumnjaju da je svrha potkopavanja bosanskohercegovačkog ministarstva sigurnosti u hitnim slučajevima da se osigura da bosanske sigurnosne snage, koje bi trebale štititi državu, to ne učine. Policija Republike Srpske, s druge strane, ne smatra se lojalnom ustavu i mogla bi podržati Dodika u kriznoj situaciji”, upozorava ona.

Navodi da je proteklih dana Dodik također prijetio da će uhapsiti visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta ukoliko otputuje u Republiku Srpsku.

Ističe da, prema mišljenju stručnjaka za bezbjednost, u takvom slučaju bi vojna misija EUFOR-a mogla osloboditi Schmidta iz pritvora u Republici Srpskoj. Međutim, također ističu da EUFOR ne može pratiti Schmidta na putu kroz Republiku Srpsku.

EUFOR preslab

Wolfl upozorava da je mandat EUFOR-a u BiH također ozbiljno ograničen kada je riječ o potpunom zaustavljanju policije Republike Srpske, te da je jedan od najvećih sigurnosnih problema taj što EUFOR ima izuzetno malo vojnika, trenutno 1.350.

“Sa ovim brojem mogli biste samo u hitnim slučajevima zauzeti sarajevski aerodrom, ali ne i zaštititi stanovništvo”, navodi ona.

“Dodikove pristalice tvrde da je Republika Srpska ugrožena. Zato okreću ploču i predstavljaju se kao žrtve, a prije nekoliko sedmica na ulazima u Sarajevo postavljene su velike table na kojima stoji da su Srbi protjerani iz Sarajeva kako bi se dodatno naglasio status žrtve”, smatra Wolfl.

Međutim, navodi da broj Srba u Bosni i Hercegovini koji se pridružuju aktuelnom “protestnom pokretu” za Dodika nije veliki, te da je došlo svega nekoliko stotina ljudi.

“Jer mnogi Srbi u Bosni i Hercegovini žele da žive zajedno sa svim ostalim ljudima u državi, ne žele eskalaciju i ne podržavaju Dodikovu politiku. Zato je pogrešno nazivati ​​Dodika “srpskim liderom” jer ga ne slijede svi Srbi. Ima Srba koji imaju potpuno drugačije mišljenje. Razumljivo, ovi ljudi smatraju da se prema njima postupa nepravedno ako su svi klasifikovani na osnovu pripadnosti etničkoj grupi, a ne na osnovu političkih pozicija koje zauzimaju“, ističe ona.

Potrebno pojačanje

Navodi da stručnjaci za sigurnost prije svega strahuju da bi okupljanja Dodikovih pristalica mogli dovesti do sukoba sa kontrademonstrantima, te da je EUFOR nedavno u pozadini radio na na spriječavanju ovakvih sukoba.

Prema pisanju Der Standarda je tokom posljednje posjete Bosni i Hercegovini prije nekoliko dana, Thomas Goffus, jedan od zamjenika generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, navodno bio “šokiran” sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini, te da nije očekivao da je situacija tako ozbiljna. Navodno je zbog toga pozvao na hitno povećanje trupa EUFOR-a za najmanje 1.000 ljudi. Također ovaj list navodi da bi se trebao održati sastanak Savjeta NATO-a i Političkog i bezbjednosnog komiteta (PSC) EU.

“Međutim, u EU postoje mnoge snage koje pokušavaju umanjiti ozbiljnost situacije”, ističe Wolfl.

“U sigurnosnim krugovima trenutno se razmišlja o mogućim scenarijima za naredne sedmice. U svakom slučaju, Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi da glasa o produženju misije Eufor 4. novembra. Rusija može staviti veto. Ako EUFOR tada mora napustiti zemlju, mogao bi nastati sigurnosni vakuum, jer iako je već jasno da će u ovom slučaju biti stacionirana NATO misija, moglo bi proći neko vrijeme dok NATO trupe zapravo ne stignu u Bosnu”, navodi ona.

Proglašenje nezavisnosti entiteta RS bi išlo na ruku Kremlju

Također ističe da postoji zabrinutost da bi Dodik u tom periodu mogao proglasiti nezavisnost Republike Srpske i da bi Kremlj mogao priznati tu nezavisnost.

“Republika Srpska sa svoje strane podržava proglašenje nezavisnosti Luganske i Donjecke narodne republike, čime se takođe krši međunarodno pravo. Neki stručnjaci za bezbjednost pretpostavljaju da će odluka o Dodikovim narednim koracima biti donesena u Kremlju”, piše Wolfl.

Na kraju navodi da bi se okupljanja Dodikovih pristalica također mogla smatrati “probama”, na primjer “da se sazna koliko se ljudi može mobilizirati za akcije putem mobilnog telefona”.

“Dodikovo proglašenje nezavisnosti, uz podršku Rusije, značilo bi da bi se EU suočila sa ozbiljnom krizom, a NATO bi također bio veoma zauzet. To bi prije svega moglo biti u interesu Kremlja jer bi moglo odvratiti pažnju od rata protiv Ukrajine”, piše Wolfl.