Nacrtom zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, kakav se našao na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, smanjuje se krivična nadležnost Suda BiH, stav je i nekih pravnika i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.
Stoga je objašnjenje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da zakon još nije usvojen jer su se javile određene nesuglasice zbog nekih vjerskih pitanja, odnosno nošenja hidžaba, samo skretanje pažnje.
Usvajanje ovog zakona, kao jednog od šest "evropskih", dogovorili su predsjednici stranaka vladajuće koalicije ("Trojka", SNSD i HDZ), ali je potom skinut s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara 23. augusta.
Tada je Konaković na press konferenciji kazao da je on u jednom članu zakona vidio "potencijalni problem koji se odnosi na vjerske simbole koji bi mogli značiti da sutkinje islamske vjeroispovijesti, koje su pokrivene, u nekom spornom tumačenju možda ne bi mogle biti sudije ili obnašati pravosudne funkcije", te su tražili dodatna tumačenja "da eventualno izbjegnemo tu vrstu diskriminacije".
Nezir Pivić, pravnik, bivši zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine i aktuelni zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, istakao je da je Konaković pokušao, igranjem na osjetljivu temu, skrenuti pažnju sa činjenice da Nacrt zakona o sudovima ne ispunjava uvjete EU-a, da umanjuje krivičnu nadležnost Suda i Tužilaštva BiH i da ne predviđa nadležnost Višeg suda da ujednačava pravnu praksu.
Pivić je kazao da snažno pozdravlja osnivanje novog i nezavisnog suda s ciljem izdvajanja Apelacionog odjeljenja Suda BiH, ali ističe da to nije suština obaveze koju BiH ima na putu ka EU.
- Evropska unija od nas zahtijeva osnivanje Vrhovnog sud Bosne i Hercegovine koji bi bio četvrta sudska instanca i prema kojem bi postojao izlaz iz entitetskih sistema sudova. To je dakle pravna i politička suština koju EU od nas traži.
U vezi sa navodima koje je iznio ministar vanjskih poslova, da pojedine odredbe Nacrta zakona ugrožavaju pravo na slobodu vjere i vjeroispovjesti, to nije moguće jer je navedeno pravo garantovano Ustavom BiH, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda i drugim instrumentima međunarodnog prava koji su dio Ustava BiH. Nije ga moguće ograničiti, umanjiti ili oduzeti. Ministar vanjskih poslova je pokušao, igranjem na osjetljivu temu, skrenuti pažnju sa činjenice da Nacrt ne ispunjava uvjete EU-a, da umanjuje krivičnu nadležnost Suda i Tužilaštva BiH i da ne predviđa nadležnost Višeg suda da ujednačava pravnu praksu – dodao je Pivić.
Naglasio je da je Venecijanska komisija davala preporuku da se u toku pripreme zakona o Vrhovnom sudu BiH precizira i krivična nadležnost Suda BiH.
- Dakle, nije kazala da se ona smanji ili poveća, već da se samo precizira. Međutim iz teksta člana 16. Nacrta zakona o sudovima BiH uočavam da je došlo do zloupotrebe, to jeste da je pod izgovorom preciziranja, krivična nadležnost Suda BiH i u vezi sa njim i Tužilaštva BiH bitno umanjena. Naprimjer, ako krivično djelo korupcije bude izvršeno samo na teritoriji RS-a, bez obzira na štetu koja nastane za državu Bosnu i Hercegovinu, Sud i Tužilaštvo BiH neće biti nadležni. Prema trenutno važećem zakonu, Sud i Tužilaštvo BiH bi bili nadležni – naveo je Pivić.
