Za uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini potrebno je 112,5 miliona KM, utvrdila je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovina u studiji izvodljivosti koju je dostavila Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Član CIK-a Željko Bakalar je na sjednici Centralne izborne komisije ukazao da studija sadrži vremenski okvir i da je ovaj mjesec period kada trebaju biti osigurana sredstva kako bi bilo šanse da ove nove specifične tehnologije imamo na Općim izborima 2026. godine. - Imamo Izborni zakon koji daje mogućnost uvođenja izbornih tehnologija. Da li će biti korištene na narednim općim izborima, ovisi o nizu pokazatelja koje smo dostavili u studiji. Nemamo informaciju da je u nacrtu budžeta institucija BiH za ovu godinu uvrštena bilo kakva kategorija ili naš budžetski zahtjev, ali budžet ima više faza donošenja – napomenuo je Bakalar.

CIK planira uputiti i pisma kolegijima oba doma Parlamenta BiH kako bi bila urgirana rasprava o problematici studije.No koliko je realno da se za nove izborne tehnologije, čije bi uvođenje doprinijelo poštenijim izborima, odvoji novac iz budžeta?

Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine usvojen je u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Sada treba da ga usvoji Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i na kraju oba doma Parlamenta BiH.- Nerealno je očekivati da se izdvoji novac u ovoj godini iako je budžet u nacrtu za ovu godinu veći nego prošle godine. Ali tu nema tih sredstava. Čak mislim da je za CIK planiran isti iznos kao i prethodne neizborne godine – stava je Mira Pekić, zastupnica PDP-a i član Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Kazala je da je dobro da je CIK napisao šta sve podrazumijeva uvođenje novih tehnologija, te da bi novac mogao biti osiguran da se to želi.- Budžet je ove godine povećan na otprilike 1,5 milijardu KM, mislim da je za nekih 180 miliona KM veći. Dakle, novca i prostora ima. Pitanje je ima li volje. Stalno su SNSD pa čak i HDZ stranke koje ne žele ući u raspravu o tome, kao žele širi konsenzus, govore da je to utopija. Uvijek se traže razlozi zašto ne može – dodala je Pekić.

Primjera radi, ovih 112,5 miliona KM za izborne tehnologije je skoro onoliko koliko je iz budžeta ranije izdvojeno za kupovinu zgrade Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Ovaj slučaj je izazvao negodovanja i optužbe u javnosti i među opozicionim parlamentarcima koji ovaj projekat nazivaju "zgrada za kuma" s obzirom na to da se spominje da bi zgrada bila kupljena od firme Grand trade, čiji je vlasnik Mile Radišić, u javnosti nazivan kumom Milorada Dodika, lidera SNSD-a i predsjednika RS-a.

Safet Kešo, zastupnik SDA u bh. Parlamentu, kazao je da on voli biti optimista, ali po ovom pitanju izdvajanja novca za nove izborne tehnologije nije. - Ne vidim raspoloženje kod onih koji kreiraju budžet. Ne mislim da su HDZ i SNSD spremni (to podržati) - rekao je Kešo.Dodao je da je pitanje sada i koliko bi u osiguranju novca učestvovao međunarodni faktor imajući u vidu previranja u Evropi i činjenicu da je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pomenula da će u naredne četiri godine izdvojiti 800 milijardi eura za naoružavanje Evrope.

 U samoj studiji CIK-a se podsjeća da su na Lokalim izborima 2024. provedena četiri pilot-projekta uvođenja novih tehnologija, i to autentifikacija birača i transmisija rezultata, optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, biometrijska identifikacija i autentifikacija birača i videonadzor na biračkim mjestima.Ističe se da su pilot projekti pokazali značajna poboljšanja u autentifikaciji birača, brzini brojanja glasova, smanjenju ručnih grešaka, brzini prijenosa rezultata s biračkog mjesta do CIK-a, kao i zaštiti integriteta procesa glasanja i brojanja primjenom videonadzora na biračkim mjestima.

- Sve ove tehnologije naišle su na dobar prijem od ispitanika i birača, kao i drugih aktera na izborima, što ukazuje na visoki nivo zadovoljstva i povjerenja u ove sisteme. Međutim, uočeni su neki tehnički i logistički izazovi, kao što su kvarovi na uređaju i problemi s unosom više glasačkih listića u skenere. Rješavanje ovih izazova kroz sveobuhvatne okvire podrške i kontinuirane programe obuke bit će od suštinskog značaja za uspješnu širu implementaciju – piše u studiji.

Naglašena je potreba osiguranja budžeta prije izborne godine kako bi bilo dovoljno vremena za nabavku, testiranje i prihvatanje rješenja, uspostave pozivnih centara i tehničara na licu mjesta za brzo rješavanje svih tehničkih problema, ukazano na potrebu obuka, angažmana specijaliziranog dobavljača sistema izborne tehnologije...