Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković se oglasio po pitanju usvajanja Zaklona o nepokretnoj imovini kojim se iz RS-a opet atakuje na državnu imovinu. Duraković misli da se ovo pitanje može rješiti dogovorom, ili intervencijom Visokog predstavnika u BiH.

Državna imovina nije vlasništvo entiteta, tako da ni Republika Srpska ni Federacija BiH nemaju ustavno pravo da regulišu pitanje državne imovine na bilo koji način.

 Međutim, ovo nije prvi put da entiteti pokušavaju regulisati pitanje državne imovine. Desilo se to i u slučajevima Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakonu o šumama, Zakonu o unutrašnjoj plovidbi, Zakonu o statusu državne imovine u Republici Srpskoj, ali i u slučajevima u Federaciji BiH.

 Iako nema stvarne nadležnosti u parlamentarnu proceduru uputiti zakon kojim se reguliše materija koju entitet nema pravo pravno regulisati, Narodna skupština je usvojila ovaj zakon. On se treba naći pred Vijećem naroda, a ukoliko se usvoji, vrlo brzo i pred Ustavnim sudom BiH... istim putem kao u slučajevima ranijih sličnih zakonskih rješenja.

 Ovaj zakon, osim što reafirmira pokušaj afirmiranja nepostojećeg suvereniteta entiteta, nauštrb suvereniteta drzave, on je i nastavak pokušaja “entitetskog nacionaliziranja" imovine i delegitimiziranja države.

 Zakon na državnom nivou bi suštinski i trajno riješio pitanje državne imovine, što je moguće postići na dva načina - da Visoki predstavnik nametne zakonsko rješenje ili da dogovorom i kompromisom konačno sami uredimo ovo pitanje, a što ne smije ići na štetu posjednika državne imovine, građana, države i institucija Bosne i Hercegovine.

 Na kraju, moram dodati da nijedan stranački sporazum ne može biti iznad Ustava i odluka Ustavnog suda.