Udruženje logoraša Mostar obilježilo je u utorak 30. godišnjicu od početka raspuštanja logora Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 'Heliodrom' u naselju Rodoč kod Mostara.

Brojnim delegacijama danas je onemogućen pristup zgradi nekadašnjeg logora, koja je sada dio kampusa Sveučilišta u Mostaru, te su cvijeće položili ispred zatvorene kapije.

Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović istakao je kako ni trideset godina nakon rata ovaj logor nije procesuiran od strane državnih organa koji, kako je kazao, ništa nisu učinili da privedu pravdi zločince koji su gospodarili "ovim prostorom i koji su gospodarili životima logoraša, životima ljudi koji apsolutno nisu ništa učinili osim što su imali pogrešno ime i prezime u pogrešno vrijeme".

- Znamo da je u tom nekom vremenskom periodu kada je bilo suđenje "šestorki" Heliodrom jedan od bitnih faktora za donošenje presude o UZP i o zločinu protiv čovječnosti i nije nam jasno kako državno Tužilaštvo i državni Sud nisu u stanju na osnovu svega onoga što je već urađeno, jer Haški tribunal im je pripremio više od pola posla, da ni 30 godina nakon toga podignu optužnice protiv zločinaca sa ovih prostora - kazao je Hajdarović.

Osvrnuo se i na izgradnji muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora "Heliodrom" te kazao kako mjesto gdje su ljudi stradali nije mjesto za izgradnju jednog takvog objekta.

- Muzej se pravi na prostoru koji je bio mjesto zatvaranja preko 10 hiljada ljudi iz Mostara i BiH. Na ovom prostoru je bilo i preko 500 ljudi koji su dovedeni s područja Žepča, Zavidovića, Maglaja.. , bio je veliki broj ljudi iz različitih krajeva BiH. Ono što najviše boli ljude koji su prošli logor jeste da je Ministarstvo odbrane BiH, organ koji bi trebao da zastupa interese svih građana BiH, dodijelio sredstva za izgradnju muzeja jednoj komponenti koja je na ovom prostoru počinila zločin koji je također presuđen u Haagu. Nama kao Udruženju ne smeta, neka prave gdje god hoće, ali mjesta gdje su ljudi stradali, gdje su ljudi mučeni, ubijeni, gdje im se narušilo i ono malo dostojanstva što su u tom vremenu imali, nisu mjesta za izgradnju jednog takvog objekta, za veličanje vojne komponente koja je u stvari provodila sve ono što je tadašnje političko rukovodstvo Herceg- Bosne i nalagalo - poručio je Hajdarović.

Jedan od bivših logoraša Edin Batlak, koji je u "Heliodromu" proveo 253 dana kazao je kako danas slave svoj drugi rođendan, te da svi koji su bili u kazamatima znaju cijeniti slobodu i znaju vrlo dobro šta znači izgubiti tu slobodu.

- Svi članovi Udruženja logoraša grada Mostara od svega na ovome svijetu najviše ljube slobodu. Onaj ko izgubi slobodu, prije svega slobodu promišljanja, govora, a potom i fizički slobodu, teško da može doprinositi izgradnji bilo kojega društva. Danas stojimo pred zatvorenom kapijom. Ovo je poraz ljudi koji danas gospodare ovim prostorom, Sveučilištem i politikom koja gospodari njima. Objektivno govoreći, mi smo danas moralni pobjednici - ocijenio je Batlak.

Dodao je kako su došli da odaju počast svim logorašima, a prije svega 77 ubijenih logoraša Heliodroma čija su imena ispisana i istaknuta na velikom bijelom transparentu ispred zatvorene kapije, a koja, kako je kazao, nažalost nisu konačna jer postoji još jedan broj ljudi za čijom sudbinom se traga.

- Dok se ne sazna za sudbinu i posljednjeg logoraša ovaj logor za nas neće biti zatvoren - poručio je Batlak.

U sklopu obilježavanja sinoć je u mostarskom Centru za kulturu održana javna tribina "Od konc logora do muzeja", dok će danas u Narodnom pozorištu Mostar biti održana i komemoracija za 77 ubijenih logoraša "Heliodroma".

U isto vrijeme dok se stradalnicima logora HVO-a na Heliodromu nije dopuštao ulaz u kampus uz povike "Balije i HVO", lider HDZ-a BiH Dragan Čović boravio je u Bugojnu.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović boravio je danas u Bugojnu, gdje se na blagdan svetog Josipa obilježava 30. obljetnica razmjene bugojanskih logoraša iz logora „Stadion“. Današnjoj značajnoj obljetnici prisustvovalo je visoko izaslanstvo, članovi Predsjedništva i ostali dužnosnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Program je započeo jučerašnjim prikazivanjem filma „Zidine“ koji govori o logorima za Hrvate na području Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata. Dok je danas, na samu obljetnicu organizirano  polaganje vijenaca i paljenje svijeća za sve poginule, nestale i umrle Hrvate Bugojna tijekom Domovinskog rata na Spomen obilježju u gradskom katoličkom groblju Sultanovići, a nakon toga je uslijedila sveta Misa u Crkvi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu.

"Godine i desetljeća već prolaze ali ono što je najvažnije, nismo dozvolili da se zaboravi žrtva bugojanskih Hrvata. Nakon 30 godina  imamo i jednu novu pravnu dimenziju i uvjeren sam, koliko god spora pravda bila, da će ipak doći i da ćemo moći u miru konačno razmišljati o budućnosti posebno obitelji stradalih. Bezbroj je logora u BiH bilo i ne možemo prestati razmišljati o tome dok ne procesuiramo svakog zločinca i pronađemo sve za kojima tragamo" kazao je predsjednik HDZ-a BiH. Dragan Čović danas u Bugojnu gdje Hrvati obilježavaju 30. obljetnicu razmjene 294 logoraša iz logora stadiona NK Iskra.

Podsjećamo, oni su razmijenjeni u Mostaru nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije RBiH. Miroslav Zelić, predsjednik udruge Hrvatskih logoraša BiH kazao je u izjavi medijima da kroz postupak koji se trenutno vodi protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića očekuju da će konačno biti otkrivena i mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci još 15 nasilno odvedenih i likvidiranih logoraša.

Dragan Čović mora otići

I kao što obično biva, u Mostaru se dižu tenzije, a mladi studenti, nahuškani isprani mozgovi, pod utjecajem vadajućeg HDZ-a provocirali su logoraše. Nema pomirenja između Bošnjaka i Hrvata dok ne odu vinovnici ratnih događanja u BiH.

Ljudski.ba je pisao i o jednom i o drugom zločinu, podsjetivši kako je Čoviću danas bilo mjesto na Heliodromu, mjestu stradanja Bošnjaka, kao visokom dužnosniku HVO-a, ali i zbog nečasne uloge u vezane za logor u Dretelju.

Baš kao što već 25 godina Čović odbija doći u Briševo, mjesto najbrutalnijeg ratnog zločina nad Hrvatima u RS-u, kojeg godinama izbjegava zbog servilnosti prema Dodiku.

Također, ni Željku Komšiću kao bivšem pripadniku Armije BiH ne bi škodilo da je danas bio u Bugojnu, da oda počast logorašima Armije BiH.

Kakav bi to državnički potez bio...