Svetlana Cenić, ekonomska ekspertica, gostovala je u programu FTV-a.

Je li ekonomsko stanje u BiH talac svjetskih kretanja ili političkoj zastoja? Šta je u BiH skuplje, potrošačka korpa ili politički ciljevi? Govorimo o ekonomskoj slici zemlje, državnom i budžetima građana, najavama o povećanju minimalne plate u RS-u i FBiH. Kojim mjerama vlast može poboljšati standard građana? Hoće li Nova godina donijeti nova poskupljenja?

Izvještaj Agencije za statistiku

''Ekonomska situacija je loša. Jer kada mi neko kaže 1,2% na ovako nerazvijenu ekonomiju ili kako vole reći ekonomiju u razvoju, to ne znači ništa. I 3% je stagnacija i ne znači ništa za ovu ekonomiju. Nije isto njemačko i bosanskohercegovačko 3%. Slika je loša, izvoz je smanjen. Industrijska proizvodnja, pogotovo prerađivačka, ona ukazuje na to jesmo li dobro ili ne. A pad izvoza mislim da treba da zabrine mnoge. I ja kad čujem ono kako mi nismo prezadužena zemlja, onda kažem hajde da zamislimo imate kredit pa dižete još jedan kredit pa još jedan kredit, a prihodi vam padaju ili stagniraju, jeste li vi prezaduženi ili niste prezaduženi. Zaduživati se, a hvaliti se rastom prihoda zbog inflacije, imati pad izvoza, a onda reći nismo zaduženi. Dok se ne vidi rast produktivnosti nismo dobri. Koliko vidim zaduženja se ubrzavaju, o RS-u da ne pričam. Tu je ubrzanje sačuvaj Bože, još uvijek nedostaje novac da se isplate obaveza za ovu godinu.

Vidim da je i Federacija ubrzala zaduženja, iako je financijski bolje stajala i stoji, ipak, je ubrzala zaduženja. Fino je imati infrastrukturu, fino je zaduživati se za nju, ja bih voljela da to bude i za privredu, a ne samo za potrošnju koja znači plate, kola i ostalo. Samo postavljam pitanje ko će se voziti tim putevima? Gdje će biti ljudi? I kako možemo reći da je dobra situacija kada je u RS-u broj penzionera i broj zaposlenih skoro izjednačen? To što se Uprava za indirektna oporezivanja hvali, to je zahvaljujući inflaciji. A u isto vrijeme mi nemamo usvojen državni budžet. Kod nas je sve privremeno, ovo je i privremeni život. Glupo je rečeno na neki način, ali sve je kod nas tako privremeno. Sve je rastezanje, otezanje, razvlačenje. Onda ja samo postavljam pitanje u čemu je to onda bolja atmosfera i saradnja na državnom nivou? Šta se to promijenilo? Što će nama novi projekti, vidite da to nikoga ne interesuje. Niko se ne bavi konkretnim stvarima, radnom snagom, nas zanima ko je šta kome rekao. Nas interesuje takve stvari i živimo od danas do sutra. Ja se tome čudim godinama. Mene, zaista, nerviraju lažni optimisti. To su plaćeni optimisti, to su navijači. Koji zarad toga što su na platnom spisku ove ili one stranke stavi svoju struku i gurne je na stranu i onda svi treba da govorimo optimistično'', rekla je Cenić.

Set fiskalnih zakona

''Ja prvo nisam sigurna da će to biti do kraja ove godine. Nastavak sjednice Parlamenta je 20. novembra. Porezna politika može po hitnom postupku ako je neka izmjena za omogućavanje nečega, ali imati set poreskih zakona po hitnom postupku je lakrdija. Ja tu ne vidim vremena. Jer od 15. decembra zaboravite da ćete nekoga naći, onda dolaze praznici. Tako da se bojim da je kratko vrijeme. Davno su svi nivo vlasti usvojili budžetski kalendar kojeg se niko ne pridržava. Budžet se kod nas kroji tako što se pravi prvo potrošna strana pa se štima izvor prihoda. Onda se to nadomjesti zaduženjima, moljakanjem para ja bih rekla. Ni u kojem slučaju stvaranje viška prihoda da se pokrije manjak iz prethodnog perioda. I ni u kojem slučaju da kažemo koliko imamo para i od toga ću živjeti, hajde sada da vidimo kako stvoriti takvu atmosferu da para bude više'', kazala je.

Izvještaj Evropske komisije

''Nije to ni preporuka. Molim da se držimo činjenica, pustite političke priče, i ovo kad oni zamole Delegaciju da mijenja izjavu da ne bude ''ćemo preporučiti'', nego ''preporučujemo''. U izvještaju stoji ''će preporučiti'' što znači da se ispuni sve što treba pa ćemo vidjeti u martu. A to preporučivanje nije šija, nego vrat. Hoćete u to društvo? Onda izvolite popunite uslove. Mene često pitaju diplomate šta je to problem kad je potpuno jasno rečeno šta treba da se uradi. U tome i jeste problem. Neće niko ni pravnu državu, neće niko ni EU, ma koliko o njoj pričali. Žele da dođu do tog nekog statusa, ali da im bude poklonjeno, ne urađeno. Uvijek govoreći o Ukrajini i Moldaviji, ali ništa da zaista urade. Mi smo mnogo novca od EU propustili. Naš politički vrh gledaju kako će doći za džabe. U pozadini je uvijek kako ćemo doći do para. Ali ni u kom slučaju kako ćemo stvoriti nešto bolje, neke bolje prilike ovdje. Često me pitaju da li EU ima duple standarde. To što smo se mi pokazali kao zemlja od koje je svako živi umoran i pitanje kome smo bitni je drugi par opanaka. Imamo i na vlasti karijeriste, a i neki karijeristi međunarodni dolaze kojima je bitno samo da čekiraju neke stvari. Što bi nekoga interesovala viša BiH, ako građane BiH ne interesuje to? Uopće ih ne interesuje. Ukoliko se bude ozbiljno radilo možda dođe do nekih smanjenja cijena, ali da će trgovac smanjiti cijenu nečega , neće sve dok ima neko ko to plaća. Nisu oni socijalna ustanova. I dok god se građani ne bune. Ograničavanje marže nije nikakvo rješenje. Svi se čude što je kod nas skuplje, nego u drugim državama. To treba pitati građane, što se ne bude, što ne pitaju. I onda imate rješenja koja su blago rečeno smiješna. To je ograničavanje marže. To nikakvo rješenje nije'', zaključila je Cenić.

Aerodromi u BiH

''Možda bi koncesija bilo rješenje kada bi bilo pravne države. Mi nismo ušli sa pravnom državom i vladavinom prava u proces privatizacije pa smo dobili pljačkašku privatizaciju pa niko nije odgovarao. Svugdje smo u padu i sad hoće koncesije i ja treba da vjerujem da će to dobro proći i biti transparentan proces i da imamo stručne ljude koji će to da urade. Imali smo prvo pljačkašku privatizaciju, sad ćemo imati pljačkašku koncesiju. Dajte da prvo ovo ustrojimo pa onda nikakav problem da se pravi tender otvoreni, međunarodni, pa da stručni ljudi to ocjenjuju, pa da se napravi studija. Ali kvalitetna, ne ono da neko uzme pare. Već da kažemo šta dobijamo time, koje su garancije i tako. Ja bih to voljela da vidim, međutim, to uopće ne vidim. Nego ćemo se i dalje baviti time zašto aerodromi loše rade. Ne smijemo zaboraviti i ove ostale najavljenje aerodrome da se prave. A ja imam jedno drugo pitanje. Zašto nas svi zaobilaze? Zašto nas investitori zaobilaze? Veće su nam strane doznake od onog što mi zovemo dijaspora, zapravo smo im rastjerali, veće su te, nego što su investicije u Bosnu i Hercegovinu. To je osnovno pitanje'', rekla je za kraj Svetlana Cenić, ekonomska ekspertica.