Srbija je uputila pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i predsjedniku Generalne skupštine UN, kao odgovor na istupanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića pred tom organizacijom, a u kojem je on, kako se navodi, izneo niz neosnovanih i malicioznih optužbi na račun Srbije i srpskog naroda.
U pismu se navodi da "Bećirović zloupotrebom izlizanog narativa o Velikoj Srbiji želi da oživi u regionu konflikte iz devedesetih godina prošlog vijeka".
-Političko rukovodstvo Srbije kontinuirano i u svakoj prilici iskazivalo je podršku teritorijalnom integritetu BiH, što Bećirovićeve optužbe da je Srbija nekome prijetnja čini još malicioznijim.
Srbija nije prijetnja miru, već je orijentisana ka budućnosti, što izaziva nelagodu kod onih koji bi da region vrate u mračnu prošlost.
Stav Srbije je da se mora uložiti napor da se, umjesto potpaljivanja starih strahova, stvori politička klima za pomirenje, saradnju i trajan mir u regionu zapadnog Balkana.
Da ironija bude veća, bošnjački političari u BiH optužuju Srbiju za prijetnje, iako su oni sami sistematično rušili Dejtonski sporazum, otimajući proteklih godina oko stotinu nadležnosti koje su tim sporazumom garantovane Republici Srpskoj.
Bećirović je pred Generalnom skupštinom UN govorio bez platforme koju je odobrilo Predsjedništvo BiH, čime je prekršio zakone sopstvene zemlje.
Srbija ostaje čvrsto opredijeljena za mir, dobrosusedske odnose i regionalnu saradnju, i to će upravo to biti srpski odgovor onima koji nastoje da provociraju tenzije i nesuglasice na Balkanu, navodi se u pismu.
Podsjetimo, Bećirović je u govoru kazao da je zbog velikodržavnih pretenzija Srbije prema tuđim teritorijama, BiH u opasnosti.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se Generalnoj skupštini UN-a, poručivši da Bosna i Hercegovina ostaje posvećena miru, suradnji i euroatlantskim integracijama, dok je istovremeno upozorio na globalne izazove i prijetnje s kojima se svijet suočava.
- Obnovili smo zemlju uništenu ratom - rekao je Bećirović, podsjetivši kako je od završetka rata 1995. godine Bosna i Hercegovina uspjela objediniti obrambeni sustav, pravosuđe, porezni sustav i druge ključne institucije.
Zemlja je sada, prema njegovim riječima, na pragu Europske unije, dok također teži članstvu u NATO-u i EU, što su strateški vanjskopolitički ciljevi definirani jednoglasno od strane državnih organa.
Bećirović je u svom govoru upozorio na globalne prijetnje, uključujući jačanje autoritarnog populizma, rat u Ukrajini i patnje u Gazi, naglašavajući da svijet prolazi kroz ozbiljnu krizu ispunjenu nesigurnošću i strahom.
- Nažalost, živimo u svijetu nepravde, nesigurnosti i netolerancije - rekao je, dodajući da je terorizam i dalje ozbiljna prijetnja koja zahtijeva zajedničke napore cijelog svijeta.
Posebno je istaknuo nejednakost u globalnim ulaganjima, kritizirajući činjenicu da se mnogo više ulaže u oružje nego u iskorjenjivanje siromaštva. Kako je dodao, procjenjuje se da svake četiri sekunde jedna osoba umre od gladi.
- Posebno je tužna činjenica da milijuni djece u svijetu žive u krajnjem siromaštvu. Postavlja se razumno pitanje - zašto smo dopustili neusporedivo veća ulaganja u oružje nego u iskorjenjivanje siromaštva? Vrijeme je za shvatiti da su ljudski životi važniji od oružja – napomenuo je on.
Govoreći o klimatskim promjenama, Bećirović je naglasio kako je Bosna i Hercegovina svjesna globalnih izazova te je posvećena prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisije štetnih plinova.
Predsjedatelj Bećirović se osvrnuo i na trenutnu situaciju u Ukrajini, ponovivši "odlučnu osudu ruske agresije" i pružanje potpore suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.
- Sukobi i razaranje nisu u srži naše civilizacije. Trebamo graditi kulturni dijalog, suradnju i mir. Mir i stabilnost nemaju alternativu. Dame i gospodo, čovječanstvo se ponovno suočava s teškom moralnom i političkom krizom. Odgovor UN-a prema Ukrajini i Gazi bio je neadekvatan, kao i tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Ruska agresija na Ukrajinu je flagrantan primjer kršenja Povelje UN-a i međunarodnog prava. Zato ponavljamo odlučnu osudu ruske agresije i potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine – naglasio je on.
Također je spomenuo patnje palestinskog naroda u Gazi, nazivajući ih "zastrašujućim" i naglasivši da "svi ljudski životi imaju jednaku vrijednost".
Zahvalio je Generalnoj skupštini UN-a na donošenju rezolucije kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici istaknuvši važnost očuvanja istine o genocidu u Srebrenici zarad prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
- Unatoč svim nepravdama, Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za regionalnu suradnju, jer je to jedan od naših glavnih strateških vanjskopolitičkih ciljeva. Bosna i Hercegovina je miroljubiva zemlja opredijeljena za jačanje regionalne suradnje. Zato aktivno sudjelujemo u brojnim regionalnim inicijativama. Za mirnu budućnost zapadnog Balkana ključno je da sve zemlje priznaju da nema promjena državnih granica. Oni koji pokušaju drugačije riskiraju opasnu destabilizaciju regije s nesagledivim posljedicama – rekao je Bećirović.
Na kraju je upozorio na prijetnje regionalnoj stabilnosti, posebno se osvrnuvši na destruktivnu deklaraciju koju je usvojila Srbija u lipnju ove godine, nazivajući je opasnim dokumentom koji prijeti teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
- Ova deklaracija prijetnja je regionalnom miru i neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine – naglasio je.
Bećirović je svoj govor završio porukom mira i nade, izražavajući ponos na "herojsku i dostojanstvenu" Bosnu i Hercegovinu, čiji narod želi "mir i suradnju". Rekao je i da je Bosna i Hercegovina globalna priča o hrabrosti i jedinstvu te da će nastaviti pridonositi globalnom miru i stabilnosti.
Bećirović se nedavno obratio i na Samitu budućnosti Ujedinjenih naroda, gdje je ponovno istaknuo važnost jačanja multilateralizma i suradnje u suočavanju s globalnim izazovima. Sutra će, kako je najavljeno, sudjelovati na otvorenoj debati Vijeća sigurnosti UN-a pod nazivom "Liderstvo za mir".