Delegat u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Kemal Ademović govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o brojnim aktuelnim temama.

U Sarajevu je danas završen protest intelektualaca koji su ispred zgrade OHR-a ukazali na, kako su naveli, antibosansko djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta. Da li biste vi na isti način okvalificirali Schmidtove aktivnosti u slučaju Kovačević? Šta uopšte o tome mislite?

Treba uvijek poštovati stavove intelektualaca, akademske zajednice. Dakle, tako i ovaj put što se mene tiče. Zaista je čudno ponašanje visokog predstavnika u tom predmetu, ukoliko je uzeo sebi za pravo da se miješa u meritum jednog predmeta pred sudom. To apsolutno nije prihvatljivo i mislim da je to korak nazad za BiH.

Gnjev javnosti prije nekoliko dana visoki predstavnik izazvao je i stavljanjem u isti kontekst Alije Izetbegovića i Ratka Mladića. Koliko je opasan taj narativ i kako ga vi tumačite? 

Vrlo je opasan. Prije nekoliko dana sam rekao da vjerujem da se radi o lapsusu, da je to bila greška u izgovoru. I OHR je, čini mi se, danas ili jučer poslao jedno objašnjenje, saopštenje u kojim je rekao da je rahmetli Alija Izetbegović bio mirotvorac, a da je Ratko Mladić presuđeni ratni zločinac. Je li to lapsus ili nije, pokazat će vrijeme koje je ispred nas.

Je li izvinjenje bilo jedini adekvatan odgovor kada se takvim paralelama pređe crvena linija, ukoliko i izvinjenje uopšte može biti odgovor nakon jedne takve skandalozne izjave?

Mislim da visoki predstavnik mora održati press konferenciju, odgovoriti na pitanje novinara, i na jedno i na drugo pitanje, pojasniti svoje stave, vrlo jasno, i stati iza toga što kaže, da bi institucija visokog predstavnika ili njega lično, zadržala određeni dignitet, jer BiH treba OHR kao instituciju koja zaustavlja antidejtonska djelovanja. Još uvijek treba, nažalost.

Smatrate li da je njegovo djelovanje dobronamjerno i da je dorastao složenosti situacije u BiH?

Hoću da vjerujem da je bilo dobronamjerno u dosadašnjem periodu. On nije sam, on ima sasvim sigurno saučesnike. Kad sam ja sa njim sjedio, zaista on razumije situaciju u BiH, razgovarali smo o nekim temama. U nekim smo čak imali slično promišljanje. Dakle, radi se o inteligentnoj osobi, nije neko ko ne razumije, ali sam ne može sasvim sigurno napisati niti jedno ni saopštenje, niti pravno tumačenje, mišljenje. To rade njegovi timovi. Da li sad po njegovom nalogu ili na njihovu inicijativu, kakve su tu igre… Znam da visokog predstavnika u protekloj godini neke zemlje EU, vrlo značajne, nisu podržavale. S druge strane, podržavali su ga Amerikanci i Britanci, i u korištenju bonskih ovlasti. Dakle, nije on sam.

Član ste Kolegija Doma naroda Bosne i Hercegovine. Naredna sjednica zakazana je za 29. oktobar. Je li nakon povlačenja spornog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine napokon odblokirana rad ovog doma?

Prvo, rad doma u potpunosti nikad nije bio blokiran. Samo je sporna 14. sjednica zbog jedne tačke. Dom je donio sve potrebne zakone i akte, uključujući budžet institucija Bosne i Hercegovine, uključujući tri akta koja smo donijeli na prošloj hitnoj sjednici. Dakle, on nije u potpunosti bio u blokadi. Međutim, bila je prekinuta ta redovna 14. sjednica zato što je rukama HDZ-a i SNSD-a izglasan, na dnevni red uvršten prijedlog zakona Ustavnom sudu koji je neustavan.

Neškovićevom povlačenju prijedloga zakona prethodio je sastanak Kluba Bošnjaka sa Draganom Čovićem koji je dao garancije da zakon neće biti usvojen. Zašto su onda uopšte glasali da zakon bude uvršten u drevni red, iako je rješenje bilo tako jednostavno? Zašto se čekalo 6-7 mjeseci?

Čović je kao nudio rješenje - glasao je za taj zakon da bude na dnevnom redu, da bi se nakon toga izglasalo da se razmatra po hitnom postupku i da bude oboren. I taj zakon izlazi iz procedure i nema ga više. Međutim, preveliki je rizik bio Klubu Bošnjaka da se razmatra takav zakon i da se o njemu glasa. Jer ne možeš dobiti garancije, u prošlosti se dešavalo svašta, tako da ne mogu se dobiti garancije da će to baš tako sve biti, a možda je to tako zaista i trebalo da bude. Zato je klub Bošnjaka donio odluku da neće prisustvovati sjednici na kojoj je taj prijedlog zakona. Mi uvažamo da postoji evropski put Bosne i Hercegovine, da on nema alternativu, ali ako u Evropsku uniju uđemo bez države, onda šta će nam Evropska unija? Jedan od ključnih organa Bosne i Hercegovine koji čuva suverenitet Bosne i Hercegovine je taj Ustavni sud. Dakle, ne možemo se s tim igrati. Uslijedila ponovo inicijativa predsjedavajućeg Čovića prije nekoliko dana da zakažemo nastavak te sjednice. Ja sam mu rekao - može, ali prije toga da sjednemo sa Klubom Bošnjaka da razgovaramo. Prvo smo imali sastanak Kluba i dogovorili smo proceduru kako možemo prihvatiti da se nastavi sjednica. A to je da se ne izglasa ni hitnost zakona, ni skraćeni postupak, nego da ide u redovnu proceduru. A u redovnoj proceduri onda tek mora da dođe na Ustavnopravnu komisiju koja će ga sasvim sigurno ocijeniti neustavnim i kad to uradi dva puta, onda taj zakon izlazi iz procedure, bez rizika da se izjašnjavamo o tom zakonu i da postoji mogućnost da taj zakon prođe. Dakle, ako data riječ Čovića bude dovedena u pitanje u bilo kojoj fazi glasanja, mi ponovo samo napustimo sjednicu, i ništa se nije desilo. Tako smo imali kontrolu procesa. Nakon što je to postignut takav jedan dogovor, onda je delegat povukao taj sporni zakon, što pokazuje da postoje ipak neke zakulisne igre i da je Klub Bošnjaka bio u pravu što je ovako postupio.

Kakva je onda uopšte bila komunikacija među vama unutar koalicije, a posebno Trojke, kada niste mogli do rješenja o jednom ovako gorućem pitanju? U javnosti se komentira i to da je ovo pitanje riješeno nakon intervencije Christiana Schmidta, odnosno njegovog sastanka sa liderima političkih partija. Kad je shvaćena ozbiljnost ovog problema? Opet se vraćamo na ono da je 6-7 mjeseci trajala trakavica.

Trakavica je trajala zato što su bili izbori za Evropski parlament u maju i junu, a onda su kod nas bili lokalni izbori i kad su završeni, onda se sjelo i nastavilo se. Evropski put je u jednom zastoju zbog ova dva izbora. Sad ćemo tek vidjeti u narednih mjesec dana kako stvari stoje. 

Kada govorimo o funkcioniranju Doma naroda Bosne i Hercegovine, kakva su vaša očekivanja u narednom periodu? Jedan spor je riješen, o tom neustavnom zakonu. Šta sada očekivati kada se radi o SNSD-u i tom famoznom četvrtom delegatu, odnosno gubitku četvrtog delegata?

Ne mogu sa sigurnošću reći šta će se dalje dešavati. Dom naroda u principu ovisi od Predstavničkog doma koji mu isporučuje zakone. Da li će SNSD praviti problem, zaista nemam tu informaciju.

Iz prve ruke, kako uopšte funkcionira državna koalicija?

Pa, dosta teško. To je pitanje kompromisa, dogovaranja. Vlasti iz Republike Srpske nastoje da se nikakva nova nadležnost ne prenese sa entiteta na nivo države. Mi vodimo računa da se nijedna nadležnost ne prenese sa nivoa države na entitet. U prošlosti se dešavalo jedno i drugo. Predstoje sastanci, razgovori, dogovori…

Iza nas su lokalni izbori. Kako komentirate rezultate, pogotovo kada je riječ o vašem NiP-u?

Previše žuči u kampanji, nakon kampanje, previše u javnom prostoru te polemike. U BiH je stvarno zatrovan javni prostor. NiP ima dobre rezultate u odnosu na prethodne izbore. Van Sarajeva su malo nešto povećani, u Sarajevu je neki pad. Ne vidim da ima ni pobjednika, ni gubitnika. Mene najviše brine izlaznost. 2020. godine, kad je bila korona, više je građana izašlo i glasalo nego što je to sada bilo 2024. godine. To je poruka građana. Dakle, nisu u potpunosti zadovoljni. Mi smo 2020. godine na programskim koalicijama koje smo napravili, prije svega u Kantonu Sarajevo, kao Trojka, sa jasno preciziranim programskim načelima, principima i projektima, dobili povjerenje, dobili veliki broj glasova. Sad je to malo u padu, dakle, nismo baš ispunili sva obećanja koja smo tada dali.

Koja obećanja niste ispunili? Šta mislite da su birači najviše kaznili i šta vas je koštalo glasova u Kantonu Sarajevu?

U Opštini Centar građanima su data obećanja da će biti završen niz projekata koji su u interesu građana. Oni nisu završeni. Bio je vrlo mršav rezultat. Jedno predizborno obećanje je ispunjeno. Princip transparentnosti je u potpunosti bio narušen. Načelnik je netransparentno poslovao. Ima tu nekoliko činjenica koje ću sada istaći, o kojima nisam dosad govorio. Trojka je ispunila sve njegove zahtjeve. On je ucijenio Trojku i tražio je da on bude kandidat Trojke na Centru. Jer će se Trojka kao raspasti, tražio je da NiP nema kandidata za načelnika. Rezultat NiP-a i u Centru i u Novom Sarajevu je posljedica loše komunikacije i neispunjavanja tih programskih principa i onoga što je potpisano u Sarajevskom dogovoru.

Da li je, i u kojoj mjeri ova situacija sa Centrom i Srđanom Mandićem dovela do raskola u NiP-u?

Pojedine kolege su ga otvoreno podržale, dakle, to nije principijelan pristup. Ako posmatramo i subordinaciju i neko rukovođenje strankom, onda bi se trebale odluke organa poštovati, u ovom slučaju nisu poštovane. Kao što je Opštinski odbor Centar ispoštavao nalog Predsjedništva i predsjednika da nema kandidata za načelnika, da će ostati dio Trojke, isto tako su trebale neke kolege ne raditi prljavu kampanju, nego su trebali ostati posvećeni podršci kandidatima iz NiP-a.

A jesu li vijećnici NiP-a, konkretno Jasmin Ademović, solirali kada su dali podršku nekim drugim kandidatima, odnosno protukandidatima Srđana Mandića i jesu li ispoštovali na taj način odluke organa stranke?

Neke odluke donosi opštinski organ samostalno i oni su dali šansu da svi kandidati za načelnika predstave svoj program. Bilo je razgovora o tome da se da ponovo šansa i Mandiću da predstavi, međutim, većina ljudi iz Opštinskog odbora Centar su kazali - s njim smo puno puta razgovarali i puno puta nas je slagao.

Kako se ta cijela situacija odrazila na komunikaciju u samom vrhu NiP-a?

Nadam se da odnosi u NiP-u neće biti narušeni iz razloga što neko različito posmatra određenu situaciju u određenoj opštini. Imamo mi više opština na kojima nemamo ista posmatranja. Slična situacija je bila u Goraždu. Ima gorih situacija, samo što je Sarajevo u fokusu jer su ovdje svi mediji.

U posljednje vrijeme često se u javnosti, a pogotovo nakon lokalnih izbora, u različitim analizama, dovodi u pitanje vaš ostanak u NiP-u. Jesu li takve dileme utemeljene i kakav je vaš odnos sa gospodinom Konakovićem?

Moj odnos sa gospodinom Konakovićem je i služben i prijateljski. Dakle, razgovaramo i nedavno smo imali sastanak i razgovarali smo i o ovim temama i dogovorili da se uradi analiza izbornih rezultata i da vidimo sve faktore koji su utjecali na ove rezultate koje smo imali. Ne mogu da kažem da je to uvijek idealno. Puno je spinova. Ja sam sa gospodinom Konakovićem zajedno pokrenuo ovaj projekat NiP-a. I onda kad nismo bili zadovoljni u SDA, pokrenuli smo ovaj projekat i dogovorili smo se da on bude lider, a ja ću biti korektor. I to je dobro funkcionisalo. U posljednje vrijeme malo tu ima šumova u komunikaciji, zato što postoje neki ljudi u NiP-u koji su počeli spletkariti.

Kako komentirate rezultate ostalih stranaka?

Nema ni gubitnika, ni pobjednika. Kada bi se napravila uporedna analiza 2022. i 2024. vidjela bi se stagnacija svih. 

A opšta ocjena je nekako da su nacionalne stranke učvrstile svoje pozicije?

Pa i ne baš. Ako pogledate rezultat SDA 2020., mislim da su imali u Kantonu Sarajevo 48 hiljada glasova. Sad imaju 43. Znači, oni su pali.