Zaustavljanje predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika je važan test za Evropsku uniju, piše austrijski Der Standard. Naime, osim što EU snosi “posebnu odgovornost” prema građanima Bosne i Hercegovine zbog svog nedjelovanja tokom rata 1990-ih, “ako ne uspije zaštititi teritorijalni integritet i vladavinu prava u BiH, Kremlj će je još manje ozbiljno shvatiti u kontekstu rata u Ukrajini”.
U petak je Sud BiH naredio pritvor za Dodika, premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića.
Dodik već godinama pokušava – baš kao i separatistički ekstremisti devedesetih godina – da uništi državu Bosnu i Hercegovinu. Liszt navodi da još uvijek nije jasno ko će ga uhapsiti, te da je nadležna kriminalistička policija, koja je zatražila podršku specijalne policije SIPA, ali ona oklijeva. To bi, navodi se, moglo biti povezano s direktorom SIPA-e Darkom Ćulumom, ali i što planiranje za operacije visokog rizika jednostavno mogu duže trajati.
Sljedeći korak bi mogao biti proširenje naloga, čime bi i Granična policija mogla biti ovlaštena za njegovo sprovođenje. U daljoj fazi, čak bi mogao biti izdat Interpolov nalog za hapšenje Dodika. Dodik je za hrvatsku televiziju RTL izjavio da ga “niko neće uhapsiti”.
Kako je Der Standard saznao iz diplomatskih izvora, EU vojna misija EUFOR Althea je spremna da pomogne bh. institucijama, odnosno policiji, u slučaju hapšenja, na primjer, pružanjem pratnje do Banje Luke, ako to bude zatraženo od bh. vlasti. EUFOR mora intervenirati kako bi osigurao “sigurno i stabilno okruženje”, posebno ako prijeti eskalacija nasilja.
“Ako bi Dodik mobilisao policiju RS-a da spriječi njegovo hapšenje, vojnici EUFOR-a bi mogli intervenisati. Na kraju, odlučujuće je ko ima jače oružje, a to je sigurno EUFOR”, piše ovaj list.
Kako bi pokazao spremnost i snagu, EUFOR je u subotu izveo vježbe suzbijanja nereda. Nekoliko država članica poslalo je signale da su spremne braniti vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, uključujući Češku, Rumuniju, Austriju, Italiju i Tursku. Zbog Dodikovih secesionističkih prijetnji i neustavnih poteza, prisustvo trupa je posljednjih dana pojačano, a stigli su rezervisti iz Rumunije, Češke i Italije.
“Jasan odgovor na neustavne akcije Dodika, saveznika Kremlja, postao je test za EU u pogledu njene spremnosti da se principijelno suprotstavi antidemokratskim i agresivnim snagama koje dolaze iz Moskve. Ako EU ne uspije zaštititi teritorijalni integritet i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, Kremlj će je još manje ozbiljno shvatiti u kontekstu rata u Ukrajini”, ističe Der Standard.
List navodi dalje da je EU – tada još Evropska zajednica – “sramotno ostavila Bosnu i Hercegovinu na cjedilu tokom rata (1992-1995), omogućivši agresorima – ekstremističkim separatistima koje je podržavao Beograd – da počine genocid nad muslimanima i izvrše etničko čišćenje”.
“Zbog te historijske sramote, EU snosi posebnu odgovornost prema građanima Bosne i Hercegovine”, navodi se.
Austrijski socijaldemokratski europarlamentarac Andreas Schieder pozvao je EU da se jasno zauzme za vladavinu prava u BiH: “Iz evropske perspektive je neophodno zauzeti jasan stav i podržati bh. vlasti u sprovođenju njihovih ustavnih nadležnosti. Budućnost Bosne i Hercegovine je u evropskoj perspektivi i EU se sada mora založiti da zemlja ne sklizne u haos koji Dodik potpiruje“, izjavio je Schieder za Der Standard.
Mnogi građani Bosne i Hercegovine trenutno strahuju da bi Dodikov režim mogao inscenirati nasilne incidente ili operacije lažne zastave. Nedavno je u Trebinju zapaljen automobil opozicionara i Dodikovog kritičara Nebojše Vukanovića.
U međuvremenu Dodik, koji je sve više pod pritiskom, nastavlja s eskalacijom, a kako piše Der Standard, ovo “očigledno odgovara interesima Kremlja”.
“Ured visokog predstavnika, koji je zadužen za zaštitu ustava i mira u Bosni i Hercegovini, označio je nacrt zakona, koji bi trebao biti stavljen na glasanje nakon 30 dana rasprave, kao “eklatantno” kršenje državnih zakona. Međutim, novi ustav RS-a nema šanse da dobije podršku u drugom domu parlamenta, što znači da se vjerovatno radi o političkom manevru Dodika”, ističe se.
On je, međutim, najavio i sastanak na najvišem nivou s ruskim zvaničnicima, tokom kojeg će Moskvu zamoliti da blokira produženje EUFOR-ove misije u Bosni i Hercegovini u UN-u. Ako se to dogodi i misija u novembru ne bude produžena, NATO bi mogao preuzeti njenu ulogu, jer je prvobitni mandat za EUFOR potekao od NATO-a.
Nakon što su mediji spekulisali da bi Dodik u srijedu mogao pobjeći u Moskvu, na njegovom rasporedu je i posjeta Izraelu. Planira 26. marta učestvovati na “Konferenciji protiv antisemitizma” u Jerusalemu. Zbog toga postoje i spekulacije da bi se mogao skloniti u Izrael kako bi izbjegao hapšenje, piše Der Standard.
