Dok evropske, u posljednje vrijeme i susjedne zemlje, za modernizaciju naoružanja ulažu milijarde eura, i gotovo, takmičeći se, nabavljaju suvremene borbene avione, Bosna i Hercegovina oružje dobija, uglavnom kroz donacije i to oružje koje joj je potrebno za obuku i sudjelovanje u mirovnim vojnim misijima. Stručnjaci su mišljenja da naoružavanje susjeda ne predstavlja prijetnju miru u BiH, ali da je potrebno da imamo značajnija sredstva, u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga.

U Hrvatsku je već stiglo šest Rafala, savremenih borbenih aviona francuske proizvodnje. Do iduće godine dobit će još šest, a američki State Department odobrio je prodaju HIMARS-a Hrvatskoj vrijednosti 390 miliona dolara. Srbija je potpisala sporazum vrijedan 2,7 milijardi eura za kupovinu 12 borbenih aviona od francuske kompanije. Region gotovo u trci za vojnim osuvremenjivanjem, a određena vojna ojačanja najavljuje i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

"Negdje u januaru dolaze četiri transportera za bataljonsku grupu lake pješadije. To je ta elitna jedinica Oružanih snaga. Najnoviji su transporteri, uvozimo ih iz Turske. Zatim, potpisali smo pet helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država. U narednom periodu dogovorili smo bespilotne letjelice", kazao je Helez.

Geopolitička situacija u svijetu nametnula je nove prioritete pa su vojne teme sve češće među članicama Evropske unije.

ŽELJANA ZOVKO, zastupnica u Evropskom parlamentu:

"Zabrinutost za sigurnost granica, tako da čitava Evropa ide ka tome da se što više novca izdvoji za naoružanje jer je svijet veoma uzburkano mjesto".

Jasno je da ne možemo učestvovati u trci za naoružanjem, ali je potrebno imati osigurana sredstva u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga. BiH je, međutim, na dnu regionalne skale po vojnim izdacima.

ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ, zastupnik u PSBiH:

"Budžet za odbranu BiH ove godine je umanjen 1,7 miliona KM. Možete da zamislite onda sa tim sredstvima šta se može uraditi. Po istraživanju, najniža krivulja je BiH".

Godinama se zanemaruje razvojna komponenta, podsjećaju stručnjaci uz naglasak da Oružane snage BiH oružje dobijaju uglavnom kroz donacije, i to za obuku i učestvovanje u mirovnim misijama.

ĐURO KOZAR, vojni analitičar:

"BiH je potrebno da u godišnjem budžetu bude jedan dio sredstava za modernizaciju naoružanja. Mi već godinama nemamo sredstva za osavremenjivanje Oružanih snaga zato što poslanici i članovi Vijeća ministara iz Republike Srpske odbijaju svaku mogućnost da se poveća budžet za ovu svrhu".

RADOVAN KOVAČEVIĆ, delegat u Domu naroda PSBiH:

"Naš stav je da bi za BiH kao zemlju postoknfliktnog društva koje treba da bude okruženo prijateljima jedina dobra opcija demilitarizacija BiH".

Naoružavanje susjednih zemalja ne treba posmatrati kao prijetnju miru već u širem kontekstu opšteg naoružavanja. Hrvatska je članica NATO-a i vojne aktivnosti provodi u skladu sa politikom NATO saveza, dok s druge strane Srbija ima svoje motive.

ZDENKO ĆOSIĆ, član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH:

"Mislim da ne trebamo fabricirati nekakvu zabrinustost zbog toga što se naoružava Srbija ili Hrvatska kao članica NATO-a. Ne vidim tu opasnost za BiH jer, kažem, u BiH je NATO jamac mira".

Dok se sve više govori o modernizaciji naoružanja, sve su glasnije i najave mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u susjednim zemljama. U Srbiji bi tako, prema najavama predsjednika te zemlje, služenje obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana moglo biti uvedeno već za oko godinu dana.