Bh. parlamentarci uputili su pismo Evropskom parlamentu u vezi s aktuelnom političkom i sigurnosnom krizom u zemlji. Pismo potpisuju predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić, predsjedavajući Kluba SDP BiH Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba NIP Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba NS-BHI KF Sabina Ćudić, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Mia Karamehić-Abazović, Aida Baručija, Predrag Kojović, Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović.

Zastupnici iz više političkih stranaka, upozoravaju na destabilizirajuće poteze vlasti u entitetu Republika Srpska, na čelu s Miloradom Dodikom.

Pročitajte pismo u cijelosti:

Bosna i Hercegovina je samostalna, suverena, cjelovita i međunarodno priznata država koja ima kontinuitet postojanja, što je prepoznato i u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao Aneksu 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ova temeljna ustavna odredba o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine je dosljedno provedena u cijelom Sporazumu.

Multietničnost je istinski kod Bosne i Hercegovine, jer u njoj već duže od 500 godina žive pripadnici monoteističkih religija (muslimani, katolici, pravoslavci i jevreji) koji suštinski svjedoče kako ljudi različitih svjetonazora mogu živjeti u ambijentu tolerancije i suživota. Zbog toga su se državotvorne političke snage oduvijek zalagale za multietničku, multikonfesionalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će biti dovoljno prostora za sve ljude kojima je ona domovina, bez obzira na njihovo ime, vjeru, naciju, porijeklo ili bilo koju drugu karakteristiku.

U decembru 1995. godine potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, koji nije bio savršeno rješenje, posebno nakon agresije, masovnih ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, najduže opsade jednog glavnog grada u historiji i genocida u Srebrenici, ali dobili smo mir kao osnovni preduslov za stabilizaciju i napredak i od tada je Bosna i Hercegovina, iako u vrlo teškim političkim, društvenim i ekonomskim uvjetima, ostvarila napredak na skoro svim poljima, a posebno u ekonomskom oporavku i realizaciji ključnih vanjskopolitičkih ciljeva: EU i NATO integracija.

Evropska unija je taj napredak adekvatno valorizirala time što je Bosni i Hercegovini u decembru 2022. godine dodijeljen kandidatski status, a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.

Nažalost, Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u zadnjih 30 godina, koja je stvorena protivustavnim i nezakonitim djelovanjem vladajuće koalicije u bh. entitetu Republika Srpska na čelu da SNSD-om i prvostepeno osuđenim Miloradom Dodikom.

SNSD i njihovi koalicioni partneri su započeli aktivnosti protivustavnog stavljanja van snage zakona države Bosne i Hercegovine na prostoru bh. entiteta RS, što uključuje zabranu djelovanja državnih institucija (VSTV, Suda BiH, Tužilaštva BiH i policijskih agencija za provođenje zakona) i formiranje paradržavnih institucija bh. entiteta RS.

Milorad Dodik i ostali funkcioneri SNSD-a još od 2015. godine, kada su na stranačkom Kongresu definirali kao svoj strateški cilj secesiju entiteta RS od Bosne i Hercegovine, konstantno i ciljano atakuju na tri ključne institucije s ciljem slabljenja njihovog legitimiteta i autoriteta svjesni da su to ključne ustavnopravne i institucionalne prepreke njihovim secesionističkim, antiustavnim i antidržavnim politikama.

Te institucije su: Ured visokog predstavnika (OHR), Ustavni sud Bosne i Hercegovine i pravosuđe Bosne i Hercegovine (Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Sud Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine). Ove institucije su institucionalna brana i prepreka realizaciji secesionističkih i separatističkih težnji Milorada Dodika i njegovih partnera i zato su predmet konstantnog napada i pokušaja osporavanja njihovog legitimiteta. Riječ je, prije svega, o Uredu visokog predstavnika (OHR) koji je predviđen Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i koji je vrhovni tumač civilnog aspekta implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji ima Bonske ovlasti kao instrument zaštite Ustava, teritorijalnog
integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Trenutni Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je Christian Schmidt, koji ima sve ovlasti i nadležnosti, kao i svi raniji visoki predstavnici.

Tvrdnja da g. Schmidt nije „legitiman“ jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a je bespredmetna, jer su i raniji visoki predstavnici kao što su Christian Schwarz-Schilling bili imenovani od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (UO PIC).

Visoki predstavnik je ustavna kategorija koja ima svoj mandat i ovlasti da štiti suverenitet i vladavinu prava na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. U nastavku slijedi kratka hronologija dešavanja, kako bi vam bilo jasnije šta se tačno dešava

u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku.

U augustu 2023. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. U februaru 2025. godine Sud Bosne i Hercegovine nakon provedenog postupka donosi prvostepenu presudu kojom se Miloradu Dodiku izriče kazna zatvora od godinu dana, uz zabranu obavljanja političkih dužnosti uključujući i dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Odmah po izricanju ove prvostepene presude Milorad
Dodik je šovinističkim jezikom mržnje izvrijeđao sutkinju na osnovu njene etničke pripadnosti.

To je bio pritisak na pravosuđe, bez presedana, jer u svim demokratskim državama se ne komentariše etnička ili vjerska pripadnost sudija, već se presude provode i ne komentarišu. Ipak, potrebno je radi istinitog iznošenja činjenica kazati da su tužilački tim u predmetu protiv Dodika činili pripadnici sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, dakle i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci. Nadalje, odmah po izricanju prvostepene presude Milorad Dodik vrši do sada nezabilježen napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom je u entitetskom zakonodavnom tijelu, NSRS, koje nema tu nadležnost, usvojio zakone o zabrani djelovanja VSTV-a, Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e, s daljom namjerom da se zabrani rad Centralne izborne komisije i sa konačnim ciljem donošenja novog Ustava Republike Srpske i više puta proklamovane namjere o secesiji RS-a, što i prema domaćem i međunarodnom pravu predstavlja napad na teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Istovremeno, riječ je o aktivnostima koje prijete ugrožavanju mira i stabilnosti, ne samo u BiH, nego u čitavom regionu Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao ustavna kategorija, je privremenom mjerom stavio van snage ove antiustavne zakone, ali Dodik nastavlja sa njihovom implementacijom i daljim rušenjem ustavnog sistema Bosne i Hercegovine.

Međutim, Milorad Dodik se nije na tome zaustavio, odlučio je zajedno sa svojim saradnicima počiniti novo krivično djelo, a to je nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i nastaviti napad na ustavni poredak time što je putem Vlade Republike Srpske u proceduru stavio Nacrt novog Ustava Republike Srpske, a paralelno s tim je usvojen i Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, koji ima za cilj uspostavu posebnog tužilaštva koje će po uzoru na totalitarne režime iz
prošlosti tretirati sve neistomišljenike i „izdajnike“ samo zbog drugačijeg političkog mišljenja. Nacrt Ustava RS sadrži ustvari ono što je suština političkog djelovanja navedenih separatista, a to je stvaranje pravnog osnova za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i raspisivanje referenduma o samostalnosti entiteta Republika Srpska i za moguće stvaranje Konfederacij Republike Srpske sa Republikom Srbijom.

Zbog svih ovih radnji predsjednik RS Milorad Dodik, premijer RS Radovan Višković i predsjednik NSRS Nenad Stevandić su predmet istrage Tužilaštva BiH zbog jednog od najozbiljnijih krivičnih djela iz Krivičnog zakona BiH, a to je napad na ustavni poredak. Tužilaštvo BiH je naredilo njihovo privođenje i hapšenje, te je raspisana centralna potjernica, tako da sva tri navedena lica sada imaju status bjegunaca od pravosuđa Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu sve navedeno molimo da imate u vidu da najveću prijetnju miru u Bosni i Hercegovini ne predstavlja izmišljeni „vjerski radikalizam“, ni „strani intervencionizam“, već najveću prijetnju miru predstavljaju radnje i akcije političkog rukovodstva entiteta Republika Srpska na čelu sa Miloradom Dodikom.

Riječ je o opasnim namjerama za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, a prije više od 30 godina smo vidjeli kako završe takve ideje. Ako u bilo kojoj od ovih namjera Milorad Dodik istraje i pokuša u djelu poduzeti bilo koju radnju koja će voditi ka destrukciji cjelovitosti, suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, budite sigurni da će time biti ugrožen mir ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na Zapadnom Balkanu, a vrlo moguće i u Evropi. Historija nas tome uči, a historiju moramo razumjeti i shvatiti kako bi donosili bolje odluke u budućnosti.

Važno je istaći da je najveći problem i sigurnosna prijetnja za mir na Zapadnom Balkanu Milorad Dodik i da zbog toga on ne može biti dio bilo kakvog rješenja, te sa njim neće biti nastavljeni bilo kakvi politički razgovori. Osim toga o sudskim presudama se ne pregovara nego iste moraju biti izvršene.

Zbog toga su evropski orijentisane političke partije na nivou Bosne i Hercegovine odlučile raskinuti koaliciju sa antievropski orijentisanim Miloradom Dodikom i njegovom strankom SNSD, koji blokiraju evropske integracije i ekonomski rast Bosne i Hercegovine, te promoviraju isključivo ruske interese u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Buduća proevropska koalicija na nivou Bosne i Hercegovine će biti vrlo brzo formirana i činit će je evropski orijentisane političke partije iz oba bh. entiteta koje će se zalagati za mir, stabilnost, evropske integracije, vladavinu
prava, borbu protiv korupcije, ekonomski rast i razvoj i dobru regionalnu saradnju. Zbog toga tražimo da međunarodna zajednica na čelu sa EU i SAD, zajedno sa domaćim institucijama djeluje brzo, odgovorno i odlučno.

Smatramo izuzetno važnim da Evropska unija što prije poveća broj vojnika u EUFOR misiji u Bosni i Hercegovini, da se dio trupa premjesti u Brčko Distrikt i da EUFOR pruži asistenciju policijskim agencijama Bosne i Hercegovine u zaštiti teritorijalnog integriteta i suvereniteta i provedbi pravosudnih odluka na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine, a što je u skladu sa mandatom EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je važno da se intenzivira međunarodni pritisak na separatiste iz Republike Srpske koji su predmet domaće, a uskoro i međunarodne potjernice, te da se pojača mehanizam sankcija kako na nivou Evropske unije, tako i od strane pojedinačnih država članica EU.

Molimo Vas da ovo pismo shvatite kao poziv na hitno djelovanje, kako bi prevenirali moguće situacije sa nesagledivim posljedicama, jer bilo kakvo kalkulisanje će ohrabriti one koji nastoje srušiti ustavni poredak i ugroziti teško stečeni mir i stabilnost Bosne i Hercegovine, regiona Zapadnog Balkana, pa i čitave Jugoistočne Evrope.