Prijatelji iz studentskih dana, Đuro Stojanović, Bojan Tešić, Mladen Marković i Blažo Crvenica iskoristili su preko 20 godina iskustva rada u velikim internacionalnim kompanijama, međunarodnim organizacijama, organizacijama civilnog društva i akademskoj zajednici, i probali da naprave sopstveni održivi biznis.
Njihova startap kompanija Uhura Solutions, koja je razvila platformu za analizu ugovora baziranu na vještačkoj inteligenciji, obezbijedila je nedavno investiciju od 1,8 miliona dolara. Od toga, kažu, dio će iskoristiti za razvoj centra u kojem će dalje istraživati sisteme koji oponašaju ljudsko razmišljanje.
Uhura tim broji sedam članova, ali već početkom juna, kako je u razgovoru za “Vijesti” rekao Crvenica, jedan od osnivača, kreću u širenje, kako tima u Britaniji, gdje je sjedište firme, tako i u Crnoj Gori, gdje je Uhura razvojni centar.
Da li je ideja – platforma koja razumije ugovore i dokumenta poput ljudi, u startu bila isto ovo što je danas ili su taj razvoj pratile promjene? Koji su bili najveći izazovi i šta ste u međuvremenu naučili – o sebi, o tehnologijama na kojima se zapravo zasniva vaše rješenje?
– Na ideju smo došli kad smo shvatili da se dokumentacija koja je potrebna da dobijete kredit u nekoj banci prikuplja i ručno obrađuje. Pitali smo se da li možemo iskoristiti nove tehnologije da ove procese ubrzamo i digitalizujemo. Što smo više istraživali i razvijali ideju, shvatali smo da je ovo ogroman problem, koji je globalan i nije vezan samo za banke i finansijske institucije.
Ideja se, naravno, vremenom polirala i mijenjala, a današnji izgled platforme rezultat je velikog broja interacija u razvoju, zahvaljujući feedbacku (povratnim informacijama, prim. aut) koje smo dobijali prilikom razgovora sa korisnicima, mentorima i partnerima.
Sama činjenica da iz Crne Gore pokušavate napraviti globalni startup je veliki izazov. No naša priča je počela i prije osnivanja Uhura Solutions, jer smo u manje više istom timu prošli već dva startap programa tzv. akceleratora i to u Bugarskoj i Poljskoj, što za svakog od nas predstavljalo jedno nevjerovatno vrijedno iskustvo. Znanje koje smo stekli nam je pomoglo da ovog puta krenemo u razvoj proizvoda za koji svi vjerujemo da ima potencijala da se razvije i ponudi na globalnom tržištu. Slušamo, učimo, mijenjamo se i stvaramo.
Kako platforma funkcioniše?
– Uhura platforma je softversko rješenje namijenjeno finansijskim institucijama, u prvom redu bankama i osiguravajućim kućama, ali i drugim kompanijama koje se u svakodnevnom radu susrijeću sa obradom velike količine ugovora i sličnih dokumenata. U većini slučajeva ovi podaci se obrađuju ručno, pa je proces spor, neefikasan i skup za mnoge kompanije.
Kroz platformu se mogu automatski grupisati veliki skupovi sadržaja, izdvojiti ključni podaci iz dokumenata i automatizovati proces analize dokumenta. Sistem koristi najnovije algoritme za vještačku inteligenciju, uključujući obradu slika i prirodnog jezika kako bi omogućio preciznost i brzinu. Uhura platforma ne samo da izvlači i sumira ključne riječi i podatke iz dokumenata, već i redukuje ljudsku grešku, analizom velike količine podataka. Time se stvara i bolji uvid u dokumenta, koji klijentima omogućava pojednostavljivanje donošenja biznis odluka.
Dobar primjer kako funkcioniše platforma je modul za automatizaciju obrade i analizu LMA (Loan Market Association) ugovora, kojeg smo razvili za potrebe jedne veće evropske banke. LMA su ugovori koji pokrivaju višestruke kreditne linije i često sadrže veliki broj strana, nerijetko i preko stotinu. Prvi korak u procesu je priprema modula, koji uključuje trening i testiranje.
U dogovoru sa klijentom definišu se podaci koji se izvlače iz LMA ugovora – ključne klauzule, metapodaci i oznake. U ovom slučaju to su bili npr. podaci o LIBOR klauzuli, marži, informacija koje je mjerodavno pravo pod kojim ugovor važi, itd. Na osnovu stotinu testnih LMA ugovora odrađeno je učenje sistema. Nakon toga, sistem je spreman za produkciju i klijent može da počne s uploadom dokumenta.
Tražene informacije i podaci se kroz platformu obrađuju i na zahtjev klijenta eksportuju u traženom obliku. Sistem je u mogućnosti otkriti, izdvojiti, obraditi i analizirati podatke iz širokog raspona nestrukturiranih ugovora koje je klijent poslao u jako kratkom vremenskom periodu i uz visoku preciznost. Interfejs je napravljen da bude intuitivan i što lakši za korišćenje.
Koliko vam je formalno obrazovanje stečeno u CG sistemu pomoglo u razvoju platforme? Šta je to što niste naučili tokom godina formalnog obrazovanja, te da li se zapravo može i očekivati da se sve nauči pa makar obrazovni sistem bio i najbolji?
– Za razvoj Uhura platforme trudimo se da koristimo najnovije tehnologije iz domena vještačke inteligencije i mašinskog učenja, i da na taj način stalno unapređujemo sistem. Mislim da čak i uz svu dobru volju i entuzijazam pojedinih profesora, programi na fakultetima ne mogu biti toliko kompatibilni i ispratiti stvari koje se mjesečno pojavljuju na globalnom tržištu.
Formalno obrazovanje na fakultetima daje osnov i pomaže vam da razvijete neko logičko razmišljanje, ali je ipak potrebno puno drugih stvari i vještina da biste pokrenuli i razvili jedan ovakav biznis. Samo iskustvo pravljenja kompanije od početka, učešće u raznim programima i akceleratorima, razgovor i razmjena iskustva sa ljudima iz drugih sredina, razvijanje startap biznisa u nepoznatom okruženju je zaista neprocjenjivo i posebno iskustvo i nešto što vas nijedan fakultet na svijetu neće naučiti.
Uhura je registrovana u Velikoj Britaniji? Vaš je cilj da se razvoj dešava u Crnoj Gori? Koliko je teško doći do kadra, da li novi ljudi kod vas dolaze spremni ili uče sa vama, uz vas?
– Prelomni moment i pravi početak naše priče je bilo ljeto 2018. godine, kada smo odabrani da kao jedan od deset timova budemo dio renomiranog fintech startap programa u Tel Avivu, poznatog svjetskog startap akceleratora Techstars i banke Barclays, koji su postali i naši prvi investitori.
Tada smo osnivali kompaniju u Velikoj Britaniji, gdje nam je i sjedište. Nakon godinu dana dobili smo novog investitora – South Central Ventures fond, i tada otvaramo kćerku firmu u Crnoj Gori. Da biznis tim bude u Londonu, a razvojni u Podgorici, za nas se ispostavilo kao odlična kombinacija. U prilog tome govori i činjenica da smo prije nepuna dva mjeseca zatvorili i novu investicionu rundu od 1,8 miliona dolara, koju je predvodio VC fond Superseed, a pratili su ga fond Newable i naš investitor iz prethodne runde South Central Ventures fond.
Do pravih ljudi zaista nije lako doći, ali smo prilično uporni u tome. Traženje dobrih kadrova, naročito mladih, kreativnih i talentovanih programera jeste težak zadatak, ali je možda i teža izgradnja kompanijske kulture i atmosfere da se budući zaposleni uklope u jedan atipičan radni ambijent za crnogorske prilike.
Jedan dio vremena i mi osnivači i naši zaposleni ulažemo u učenje, i zaista vjerujemo da je to put koji nam svima donosi benefite, otvara vidike i donosi nove mogućnosti. U Londonu je poslovni ambijent drugačiji, sistem je takav da pomaže inovativnim startap kompanijama, a tržište je znatno veće, pa je samim tim i izbor kadra lakši.
Šta je za razvoj Uhura Solutions u proteklim godinama bilo najvažnije? Podrška države, vaš angažman, odakle su stizale finansije i da li se može očekivati da doslovno svaki startap računa da će dobiti neki novac za razvoj? Šta dobar startap izdvaja od drugih?
– Ukoliko nemate vrijedan, uigran i komplementaran tim koji je spreman da se u teškim situacijama i vremenima nosi sa izazovima, možda je bolje da ne krećete u globalnu biznis avanturu. U startap svijetu, naročito na početku puta, ta linija između uspjeha i neuspjeha zna biti tanka i zato je jako bitno imati složan tim, koji dijeli iste vrijednosti i ima visoku radnu etiku i jasnu viziju. Mislim da je u našem slučaju to bilo najvažnije.
Mi smo London upravo izabrali zbog povoljnog ambijenta za razvoj biznisa, velikog tržišta, kao i dostupnosti investitorima i potencijalnim klijentima. Najveći broj investicija u našu kompaniju stigao je upravo iz Velike Britanije.
Iako je IT sektor jedan od najbrže rastućih u Crnoj Gori, klima za razvoj startap kompanija je i dalje prilično nepovoljna, čak i dosta slabija od mnogih država u regionu. Mislim da naša država zaostaje u donošenju adekvatne legislative, prikupljanju fondova za ulaganje u startap kompanije, ali i promociji cijele priče. Ako uz to znamo da ima jako malo privatnih fondova koji su spremni da novac ulože u kompanije osnovane u Crnoj Gori, onda to dodatno destimuliše kreativne ljude, koji će kao i do sada, tražiti bolji ambijent za razvoj svojih biznis ideja u inostranstvu.
Uprkos svemu ohrabruje to što postoji sve više interesovanja za startapove, naročito od strane mladih obrazovanih ljudi. Sve je više interesantnih projekata, programa, akceleratora gdje možete prijaviti ideje koje imaju potencijal da prerastu u startap kompanije, što utiče na širenje zajednice koja prije pet-šest godina gotovo da i nije postojala.
Da bi dali odgovor šta dobar startap izdvaja od drugih možda treba krenuti sa suprotne strane i postaviti pitanje šta su razlozi zbog čega neke ideje ne dožive uspjeh. Pored lošeg tajminga za lansiranje ideje ili proizvoda, targetiranja pogrešnog tržišta, nevalidiranja same ideje prije produkcije, jedan od najčešćih razloga za neuspjeh je nedovoljno kvalitetan tim.
Da bi vaša kompanija postala uspješna i održiva potrebno je da prođete trnovit put. Zato najuporniji i najvredniji uspiju. No i pored svega ovoga uspjeh nije zagarantovan. Nekad je jednostavno potrebno imati i sreće. Zato se treba kretati, komunicirati s ljudima, prezentovati i dijeliti svoju ideju, ali i slušati šta vam drugi pričaju. Takođe treba znati i kada se treba zaustaviti ili priznati da nešto jednostavno ne ide. To je teško, ali nužno saznanje. Iz grešaka se najbolje uči.
Koliko vas je sada u timu, u kojem pravcu dalje ide razvoj platforme? Radite li i na drugim rješenjima ili je to rasipanje pažnje i resursa?
– Trenutno nas je sedmoro u timu, ali već početkom juna krećemo da širimo tim, kako u Britaniji, tako i u Crnoj Gori. Naša vrata su otvorena za mlade, kreativne i talentovane programere koji mogu dati doprinos razvoju platforme bazirane na vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju.
Za razliku od većine IT kompanija mi smo striktno fokusirani, tako da svoje resurse ne rasipamo na druge potencijalne poslove koji nemaju dodirne tačke s našim osnovnim biznisom – razvojem sistema inteligentnog upravljanja ugovorima (contract intelligence). To se ne odnosi samo na razvoj platforme već i na prodaju naših servisa. Želimo da iskoristimo razvoj AI tehnologije, budemo dio tog talasa i postanemo lider u oblasti sistema inteligentnog upravljanja ugovorima ne samo u regionu već i globalno.
Postoji li novac za koji biste platformu prodali?
– U startap svijetu prirodan je proces da u nekom momentu prodate uspješnu kompaniju ili makar dio nje. Samim tim što ste ušli u model cikličnog finansiranja putem investicija, vi ste jedan dio kompanije već na neki način prodali drugim licima. U svakoj investicionoj rundi vam se smanjuje osnivački udio, ali vam s druge strane raste vrijednost kompanije. Za ovo postoji dobra praksa i zna se tačno koliko se u kojoj investicionoj rundi može dati procenata kompanije na osnovu procjene njene vrijednosti, i to je nešto što je dobro poznato kako investitorima, tako i startap kompanijama.
Što se tiče potpune prodaje vlasništva, tzv. exita, to se obično dešava kad kompanija dostigne makar desetostruku vrijednost u odnosu na uložene investicije. Što se nas tiče, još je rano da razmišljamo o takvim opcijama. Fokusirani smo na razvoj, naročito sada, kada smo dobili vjetar u leđa u vidu investicije da našu startap priču pomjerimo na novi nivo.
Praksu u kompaniji priznavaće studentima na ispitima
U saradnji sa Univerzitetom Crne Gore realizujete projekat dualnog obrazovanja – šta to konkretno znači i šta su ciljevi koje želite ostvariti na taj način?
– Uhura Solutions je partner Univerzitetu Crne Gore na projektu Dualmon, koji za cilj ima stvaranje preduslova za uvođenje dualnog obrazovanja u crnogorski sistem visokog obrazovanja. Dualno obrazovanje je takav sistem u kojem studenti dio svog završnog semestra, pored vremena na fakultetu gdje stiču teorijska znanja, provode radeći u kompanijama. Odabrani studenti kroz praktični rad stiču nova znanja i vještine koje će im nakon završetka studija biti korisne u izboru posla i karijere.
Zanimljivo je da se ovaj sistem obrazovanja u Austriji i Sloveniji primjenjuje već duži niz godina, dajući odlične rezultate, a imamo i dobre primjere iz regiona kada je u pitanju primjena dualnog obrazovanja, kao što je to slučaj sa Novosadskim univerzitetom. U Crnoj Gori smo tek na početku ove priče, ali je najbitnije da postoji dobra volja svih aktera, kako Ministarstva prosvjete i drugih državnih organa koji treba da pripreme adekvatan zakonski okvir, tako i predstavnika Univerziteta, koji treba da prilagode planove i programe studije ovom modelu obrazovanja, ali i kompanija koje treba da dediciraju mentore i odvoje dio vremena za praktični rad sa studentima, i na kraju samih studenata.
Konkretno, što se tiče Uhure u okviru Dualmon projekta, planiran je pilot dualnog obrazovanja u VI semestru modula Računari na Elektrotehničkom fakultetu u studijskoj 2022/23. godini. Zadovoljstvo nam je što smo baš ovog mjeseca ugostili dvoje najboljih studenata ovog modula, koji će da završne ispite sa svih pet obaveznih predmeta polagati i kroz praktični rad na projektima u našoj kompaniji.