Međunarodna konferencija na temu narod, nacija i religija u savremenom svijetu sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban", održana je u Sarajevu. 

Na samom početku učesnicima kao i prisutnim gostima obratili su se predsjednik Akademije akademik Suad Kurtćehajić, generani sekretar akademik Nedžad Korajlić te predstavnici Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo kao i predstavnici BH Pošta koji su finansijski pomogli održavanje ove konferencije. Moderator je bila sekretar Akademije MA Berina Beširović. 

Prema uvodnim riječima akademika Kurtćehajića, konferencija bi trebala dati odgovore na identitetska pitanja u Bosni i Hercegovini, polazeći od vladajućih teorija i praksi u svijetu kao i u našem susjedstvu kad su u pitanju  etnički i nacionalni identiteti. 

Kurtćehajić je pozdravljajući učesnike kao i goste istakao da se u Bosni i Hercegovini prelamaju različite koncepcije gledanja na narod i naciju od onih da već imamo dovršen proces etnonacijskog određenja sa tri imenovana identiteta Bošnjaci, Srbi i Hrvati, do koncepta da narod i nacija ne mogu biti iste kategorije, te da BiH prijemom u Ujedinjene nacije ima samo jednu bosanskohercegovačku, kolokvijalno bosansku naciju, a da su svi ostali identiteti u BiH etnički.

Kod te teorije nacije kao zajednice građana jedne države treba razlikovati stav jednih da se jedna nacija pretpostavlja i da se ona postaje prijemom države u UN, dok drugi smatraju da treba graditi nacionalnu svijest kao zajedničko dobro unutar jedne države i da se ne pretpostavlja da smo već svi nacionalno Bosanci već da treba raditi na tome da to budemo. 

U zadnje vrijeme, istakao je Kurtćehajić, jako se afirmiše ideja bosanstva koja ide u pravcu da se na budućem popisu što više građana BiH izjasne kao Bosanci bez obzira kako bude formulisan popisni listić u pogledu naroda i nacije, odnosno neovisno o tome da li će stajati kao 2013. godine: etnonacija ili samo narodnosti u ukupnoj strukturi stanovništva što je najviše u skladu sa Ustavom BiH koji na pominje kategoriju nacije, ili će se naći neki kompromis i odvojiti u dvije kolone narod i nacija.

- Afirmacija bosanstva ima za cilj da dobijemo realne Bosance, a to su oni koji su spremni da se kao takvi upišu na popisu. Očekivanja protagonista ideje bosanstva je da se sa novom faktičkom političkom činjenicom koja bi se ogledala u Bosancima u zadovoljavajućem procentu započne proces ustavne transformacije koja bi Bosance unijela u Ustav BiH kao imenovanu kategoriju, a ujedno se izvršile i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu čime bi se BiH okrenula u pravcu građanske države, čime je akademik Kurtćehajić završio svoju uvodnu riječ.

Nakon uvodnih riječi organizatora i gostiju započelo se sa izlaganjem odabranih tema uglednih akademika, univerzitetskih profesora, doktora nauka kao i stručnjaka za pitanja naroda i nacije o čemu će javnost biti obaviještena po završetku konferencije, saopćeno je iz Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban".