Društvo

"Hrvati u Posavini i Srednjoj Bosni su zaboravljen pojam, a nije ipak da ih nema. A kamoli Hrvati u Republici Srpskoj", poručio je profesor Klasić.

"Bošnjaka u Hrvatskoj je sve manje, moraju se preizjašnjavati iz Musliman u Bošnjak, a odnosi bošnjačkih stranaka iz ove zemlje, sa strankama iz matice ne postoje", stav je predsjednika Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Kadre Kulašina.

 

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustao okvirno deset hiljada osoba, a ono malo što ih radi već je smanjilo zasijane parcele, a uz to i rasprodaju stočna grla.

Predsjednik HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović odlučio je tradicionalni božićni prijem održi u Sarajevu, nakon što je prošle godine upriličen u Mostaru.

“Dragan Čović ima čast i zadovoljstvo pozvati vas na tradicionalni svečani božićni prijem koji će biti upriličen 15. decembra u zgradi Parlamentarne skupštine BiH”, navodi se u pozivnici,

U Sarajevo se vraća s porukom da je neophodno u vlasti biti sa SNSD-om i da se s Miloradom Dodikom može sarađivati ako se jezik prilagodi njemu.

- Mi želimo da nova vlast bude u stanju upućivati stotine zakona Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima gdje ćemo se ponašati kao koalicija, rekao je Čović za “Večernji list”.

Ranije je HDZ sa SNSD-om blokirao sve zakone, a sada se šalju optimistične poruke. Zašto se odrekao SDA Čović je kratko pojasnio jer nije ispoštovan Mostarski sporazum. Prije Čovićevog povratka u Sarajevo iz SNSD je stigla vijest da se vlast sa "Osmorkom"pravi jer za razliku od SDA oni ništa ne traže.

Proslava praznika Sveta Lucija koju je organizovala Švedska ambasada u Sarajevu započela je 2. decembra procesijom i koncertom hora iz gimnazije Kungsholmens iz Stockholma u crkvi Svetog Ante u Sarajevu.

Je li opet riječ o njemu zasad još nije službeno poznato. 

Distributivni centar - glavno skladište za Bosnu u Hercegovinu njemačke kompanije Lidl gradi se u Srednjoj Bosni, tačnije Poslovnoj zoni "Azapovići" u općini Kiseljak, saznaje Akta.ba iz pouzdanih i bliskih izvora. 

Budući da su u kompaniji Lidl BH i dalje tajnoviti i ne otkrivaju svoje planove, pitali su Općinu Kiseljak i načelnika Mladena Mišurića-Ramljaka da  potvrdi informaciju. 

Međutim, nakon mjesec dana insistiranja u Općini Kiseljak su izričiti u negiranju da Lidl gradi bilo šta na teritoriji njihove općine. 

"Temeljem vašeg upita, informiram Vas, kako kompanija Lidl nije kupila nikakvo zemljište na području općine Kiseljak, nije upisana kao vlasnik ni jedne parcele, niti je podnijela zahtjev, niti je pokrenula postupak za dobivanje niti je dobila bilo kakvo odobrenje za gradnju na prostoru općine Kiseljak", kazali su iz ureda načelnika Općine za Akta.ba

Da bismo se uvjerili u informacije koje imamo, danas smo obišli Poslovnu zonu "Azapovići". Radovi i mještani govore drugo, svi već radosno dijele vijest da Lidl gradi skladište. 

Prema informativnoj građevinskoj tabli, u toku je druga faza na pripremnim radovima skladišno distribucijskog objekta. 

Izvođač radova je Bossil d.o.o. Vitez koji su također potvrdili da na ovom mjestu grade skladišno distribucijski centar Lidla, te da to nije nova informacija. 

"Dinamika radova u Poslovnoj zoni Azapovići (Lepenica) je i više nego zadovoljavajuća. Profesionalni tim Bossila je na visokoj razini zadatka i pripremni radovi za izgradnju skladišno distribucijskog objekta se odvijaju po planu. Iskustvo koje smo stekli u dosadašnjim iskopima, nasipima, tunelskim iskopima, uređivanjima i planiranjima deponija, ne dozvoljava nam greške. Stalna ulaganja u mehanizaciju i osposobljavanje ljudskih resursa su garant našeg rada i uspješnosti", navode izvođači radova.

Planirani završetak radova je 1. mart 2023. godine.

Zašto u Općini Kiseljak kriju ovu vijest i zašto je kao investitor navedena firma kompanija MT Projekt d.o.o. Široki Brijeg, za sada nije poznato. Vlasnik firme je Ljubijan Marić.

Pretpostavljamo da se radi o ugovoru o tajnosti koji se mora poštovati, no i za to postoji objašnjenje, a ne izričito negiranje i skrivanje informacija. 

Inače, Općina Kiseljak je 2. decembra 2021. godine donijela je odluku o utemeljenju Poslovne zone Azapovići, općina Kiseljak. Površina bez pristupne ceste – 420 duluma, a njoj je do sada izgrađena pristupna ceste dužine od 1230 m i širine 6,60 m.

"Nositelj i organizator razvoja Poslovne zone "Azapovići" je Općina Kiseljak, a čestice unutar poslovne zone su u privatnom vlasništvu", navedeno je u odluci. Nekoliko dana kasnije Općinsko vijeće Kiseljak proglašava izgradnju Poslovne zone Azapovići javnim interesom. 

Zbog toga je izgradnja ove poslovne zone dovela do sudskih sporova mještana i Općine Kiseljak.

Namjena PZ "Azapovići" je uslužno mješovita i logističko distribucijska što podrazumijeva uslužne aktivnosti, servisne aktivnosti, aktivnosti poslovne potpore, logističko-distribucijske aktivnosti (distribucijski centri, veletrgovina, skladištenje i prijevoz, logističko-servisni centri i dr.) koje ne onečišćuju okoliš.

Shodno navedenom, namjena poslovne zone se savršeno uklapa u potrebe njemačkog giganta koji je prije ove lokacije za glavni distributivni centar razmatrao i lokaciju u naselju Vojkovići u Istočnoj Ilidži. 

U kupreškom naselju Zlosela prije sedam mjeseci rad je počela mljekara u vlasništvu obitelji Romić, a danas se već svrstala u sami vrh balkanskih proizvođača autohtonih sireva. Laskavu titulu najboljeg sira među 25 proizvođača iz zemalja regije dobili su u Beogradu na ovogodišnjem Balkan Cheese Festivalu.

 

"Treba naglasiti da se prije svega radi o miješanom siru ovčjeg i kravljeg mlijeka. Takvoga sira na tržištu zapravo i nema. Kupci su to prepoznali i ta prva nagrada u Beogradu je rezultat toga da mi još uvijek nismo ušli ni u jedan trgovački centar da prodaju vršimo isključivo na kućnom pragu", navodi za FTV dr. veterine i zootehničkih znanosti Perica Romić, direktor Preduzeća "Perkan" d.o.o. Kupres.

Planinska klima i nepregledna prostranstva livada i pašnjaka od pamtivijeka su upućivali stanovništvo na bavljenje stočarstvom, a Romići su najveći proizvođači ovčjeg mlijeka u BiH.

"Sad na imanju ima 1.600-1.700 i 50-ak goveda. Kao veterinar držim to pod zdravstvenom kontrolom, to je mlijeko ekstra klase i iz takvoga mlijeka treba biti umjetnik pa napraviti loš sir", dodaje Romić.

Iza ovog projekta stoji cijela obitelj, od najmlađeg do najstarijeg člana, vjerni psi i pastir koji je došao iz Viteza. Zadovoljan je i uvjetima i gazdom.

"Da sam tražio na lutriji ne bih našao. Svaka čast i njemu i ocu mu, i majki i svima. Što se tiče toga, prezadovoljan sam. Uvjeti su kao i kod svoje kuće.  Supruga radi u mljekari, sin je tu u kući i curica ide u školu", priča Hajraga Đidić, pastir iz Krušćice, općina Vitez.

Uz 1.400 maraka osnovne pastirske plaće u sezoni muže za svaku litru izmuženog ovčjeg mlijeka ide i dodatnih 30 feninga, što je još jedna plaća.

Nakon što je muškarac u Hrvatskoj objesio zastavu Jugoslavije na kući zbog čega su mu komšije zvale policiju,zastava mu je privremeno oduzeta, za šta je dobio potvrdu, ali još ne znaju kada će mu biti vraćena.

Podsjećamo, četrdesetsedmogodišnjak iz Hrvatske tereti se za kršenje javnog reda i mira zbog isticanja zastave bivše države Jugoslavije. O tzome je Ljudski.ba pisao u tekstu NEVJEROVATNO: U Hrvatskoj na svojoj kući istaknuo zastavu Jugoslavije, reagirala policija (ljudski.ba)

Različite reakcije građana širom Hrvatske danas je pokrenula vijest od 47-godišnjem Jakšičaninu koji je 29. novembra, na datum kada se nekad slavio Dan Republike SFRJ, na svoju kuću izvjesio zastavu bivše države Jugoslavije.

O burnoj reakciji komšija koja je uslijedila te prijavi koju je zaradio zbog ‘vrijeđanja moralnih osjećaja’ svojih sugrađana, izvijestila je danas Policijska uprava požeško-slavonska. Riječ je o Velimiru Meničaninu koji je kazao da nikome ništa nije želio dokazati ili poručiti zastavom, “ona je bila za mene jer ja poštujem državu u kojoj sam rođen i othranjen”.

“Ta država me napravila čovjekom kakvav jesam i od svoje prošlosti ne mogu pobjeći. Iz tog razloga poštujem tu državu kakva god da je bila – možda nekom nije valjala, no meni jest.”, izjavio je za Plusportal Velimir.

Razmirica između njega i komšija – kaže – nikada nije bilo, a što ih je sada potaknulo na ovakav čin ni sam ne zna.

“Otkako sam ovdje, a tome ima već 20 godina, trpim ustaška obilježja – vješanje ustaških zastava. Ja sam protiv toga. Ustašija me osobno vrijeđa”, otvoreno to govorim – ali trpim i šutim. I oni su ljudi, naravno, pa neka vješaju ako imaju tu potrebu, ali ja je ne volim gledati i ne gledam je stoga me ne može uvrijediti, kazao je i dodao kako ne zna zašto je neko došao i gledao u njegovu zastavu te se time uvrijedio.

On i njegova supruga smatraju kako su sve komšije i u dobrim međuljudskim odnosima pa nema potrebe ni za ovakvim sukobima.

“Čitam u medijima kako sam vrijeđao moralne osjećaje građana. U slijepoj ulici, čije osjećaje? Mogli su biti povrijeđeni osjećaji samo onoga ko je htio biti uvrijeđen. Ovo je slijepa ulica, znači tu ne dolazi nitko osim nas par ljudi koji tu živimo i sad je taj netko imao potrebu doći u nju i biti uvrijeđen. Što da mu ja radim”, kazao je i dodao kako je ostao iznenađen dolaskom policije, no pritužbi na njihov rad nema jer, kako kaže, bili su korektni.

Od sada, naglašava, će i on prijavljivati ljude koji vješaju ustaške zastave “jer vjerujem da me neko od njih i prijavio”.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je ukidanje prvostepene presude kojom su Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić oslobođeni optužbi za ubistva osam zarobljenih pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u sarajevskom Velikom parku 22. aprila 1992. godine.