Iz Ministarstva ekonomskog razvoja od sredine avgusta ne odgovaraju na pitanja o nastavku projekta, iz Prijestonice poručuju da su spremni da daju apsolutnu podršku za nastavak koji je u nadležnosti izvršne vlasti.

Sredinom augusta ove godine otvoriena je za komercijalnu upotrebu žičaru od lokaliteta “Dub” u Kotoru do lokaliteta “Kuk” na planini Lovćen i dobio je koncesiju od države na period od 30 godina za ovu dionicu.

Konzorcijum koji čini podgorička kompanija Novi Volvoks i italijanski Leitner zainteresovan je za dalji nastavak gradnje žičare do Cetinja sa međustanicom na Ivanovim koritima.

“S obzirom da se radi o prilično zahtjevnoj investiciji, angažovali bismo najbolje stručnjake iz Leitnera, kako bi izvršili detaljnu analizu ovog projekta i predložili određene modalitete saradnje. Nakon toga, bili bismo u prilici da razgovaramo sa predstavnicima nadležnih institucija o mogućnostima realizacije ovog dijela projekta”, kazao je zvanično “Vijestima” izvršni direktor firme Žičara Kotor - Lovćen Predrag Poček.

Prema Vladinom koncesionom aktu, za realizaciju projekta Žičara “Kotor - Cetinje” iz 2015. godine trasa žičare je podijeljena u tri dijela sa četiri određene lokacije terminala - Dub, Kuk (međustanica), Ivanova korita (međustanica) i Cetinje, ukupne dužine od oko 15 kilometara.

“Dionica Dub - Kuk 4.130 m dužine, Dionica Kuk - Ivanova korita 3.517 m dužine i Dionica Ivanova korita - Cetinje 7.454 m dužine”, piše u ovom dokumentu.

Prema ugovorenim obavezama država se obavezala da za potrebe izgradnje žičare izgradi pristupni put na stanici Kuk, parking na stanici Dub, izgradi energetska postrojenja na stanici Kuk i ekspropriše zemljište koje je neophodno za stubna mjesta.

Šef Kancelarije za normativno pravne poslove i javne nabavke u prijestonici Cetinje Marko Brnović rekao je da je izgradnja naredne dvije dionice žičare (Kuk - Ivanova korita i Ivanova korita - Cetinje) još u fazi priprema i razgovora.

“Cijeli projekat je, kao što je to slučaj i sa već izgrađenom prvom fazom, u nadležnosti Vlade Crne Gore. Prijestonica vodi razgovore sa koncesionarom prve faze i resornim ministarstvom o mogućnosti izgradnje narednih faza, kao i opcijama za izgradnju, potrebnim budućim koracima, načinima finansiranja i apsolutno je spremna dati punu podršku daljem razvoju ovog projekta”, istakao je Brnović.

On je naglasio da je izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite.

Dalje se dodaje da je predstavljen i optimistični scenario koji podrazumijeva da će žičara privući 220.000 posjetilaca već u prvoj godini - odnosno 33% posjetilaca sa kruzera, 10% posjetilaca iz Budve, 5% posjetilaca iz Dubrovnika i 15% posjetilaca iz Cetinja.

“Prema dostupnim podacima, projekat Žičare Kotor - Lovćen - Cetinje zajedno sa drugim sličnim projektima će izazvati veću potrošnju stranih turista u Crnoj Gori. Prisustvo više turističkih atrakcija u NP Lovćen i Cetinju ima potencijal da podstakne turiste, koji posjećuju ove lokacije, da izdvoje više novca za ekskurziju/ostanak u Crnoj Gori, i ostanu duže nego ranijih godina. Takođe, shodno procjenama Svjetskog saveza za turizam i putovanja pretpostavlja se da će se prosječan dnevni izdatak putnika sa kruzera povećati za 40%, tj. sa 93 eura po danu na 130 eura po danu, ukoliko bude koristio Žičaru. Ovo povećanje u potrošnji turista rezultiralo bi većim prihodima na Cetinju i Nacionalnom parku Lovćen. Tako bi Prijestonica Cetinje mogla povećati između 0,8 i 1,5 miliona eura dodatne potrošnje od stranih turista u 2015. godini, koji će biti isključivo “posljedica” rada Žičare”, navodi se u dokumentu.

Kako se zaključuje na osnovu ovih podataka može se konstatovati da bi u periodu eksploatacije Žičare, od 2015. do 2044. godine, u neto sadašnjoj vrijednosti, potencijalna dodatna potrošnja posjetilaca u Cetinju bila između 23 i 42 miliona eura.