Rastu zaduženja Vlade Republike Srpske. Već treći put ove godine. Iznosi su višemilionski. Banjalučka berza imala je, tokom prošle godine, promet veći od jedne milijarde maraka, ali najveći dio - čak 890 miliona maraka, bilo je zaduženje entitetske vlasti.
Rast kamatnih stopa u posljednjih nekoliko mjeseci, upozoravaju ekonomisti, ukazuje na probleme s punjenjem budžeta. Kasa entitetska, ali rupe pune, u konačnici, građani.
Trend zaduživanja putem berze prodajom obveznica i trezorskih zapisa nastavljen je i ove godine. Ipak, u Ministarstvu finansija RS-a na sve češće prozivke prije nekoliko dana su reagovali saopštenjem u kojem navode da odgovorno upravljaju javnim finansijama i dugom.
„Republika Srpska je od početka godine do danas više duga otplatila nego što se zadužila. Od početka godine primici od zaduženja iznose 91,1 milion dok servis duga, zaključno s krajem februara, iznosi 167 miliona KM“, navode iz Ministarstva finansija RS-a.
A nedavno je održana i nova 66. emisija obveznica u vrijednosti 40 miliona maraka, s kamatnom stopom od šest posto i rokom otplate pet godina. Za ekonomiste jasan znak da privreda ne može sama da ostvari budžetski prihod.
„Najlakše se zaduživati i time sanirati posljedice nedostatka novaca. To nije produktivno i to nije dobro. Kažu, zadužuju se Njemačka i Japan, ali one se zadužuju primarno za stimulisanje proizvodnje i zapošljavajne i stvaranje nove vrijednosti“, ističe ekonomista Zoran Pavlović.
U protekle dvije godine godine došlo je i do rasta kamatnih stopa, pa su zaduženja na ovaj način sve skuplja. Planirano je zaduženje i na inostranom tržištu od skoro 950 miliona.
„Sve ove vrijeme ne spominje se da se treba dati 500 miliona garancija i to sad raste na milijardu i po. Plašim se da kasa nikada nije bila praznija i da će jako teško da popune rupe“, kaže Andrijana Pisarević, novinar poslovnog portala Capital.
Na zaduživanja su u proteklom periodu upozoravali i predstavnici opozicije. Napominju da ako ovakva situacija bude nastavljena, s rebalansom budžeta moglo bi da dođe i do promjene plana zaduživanja i po mnogo većim kamatnim stopama.
„Kamatne stope po kojima se zadužujemo su sve veće. Kamatne stope iznose Euribor + marža od 7,5%. Moguće je da kamate po kojim se budemo zaduživali u 2024. godini premaše i 10 posto“, ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NSRS-u.
Orašanin napominje da su izjave predstavnika vlasti samo po kojima je javni dug prema posljednjim zvaničnim podacima 32,7 posto bruto domaćeg proizvoda igra statistike i brojki gdje na povećanja BDP-a utiču i svakodnevna poskupljenja, a da se bez obzira na taj parametar skoro svakodnevno povećava iznos duga.
