Društvo

TREĆI PUT OVE GODINE: RS se nastavlja zaduživati, dugove će vraćati potomci

Rastu zaduženja Vlade Republike Srpske. Već treći put ove godine. Iznosi su višemilionski. Banjalučka berza imala je, tokom prošle godine, promet veći od jedne milijarde maraka, ali najveći dio - čak 890 miliona maraka, bilo je zaduženje entitetske vlasti.

Rast kamatnih stopa u posljednjih nekoliko mjeseci, upozoravaju ekonomisti, ukazuje na probleme s punjenjem budžeta. Kasa entitetska, ali rupe pune, u konačnici, građani.

Trend zaduživanja putem berze prodajom obveznica i trezorskih zapisa nastavljen je i ove godine. Ipak, u Ministarstvu finansija RS-a na sve češće prozivke prije nekoliko dana su reagovali saopštenjem u kojem navode da odgovorno upravljaju javnim finansijama i dugom.

„Republika Srpska je od početka godine do danas više duga otplatila nego što se zadužila. Od početka godine primici od zaduženja iznose 91,1 milion dok servis duga, zaključno s krajem februara, iznosi 167 miliona KM“, navode iz Ministarstva finansija RS-a.

A nedavno je održana i nova 66. emisija obveznica u vrijednosti 40 miliona maraka, s kamatnom stopom od šest posto i rokom otplate pet godina. Za ekonomiste jasan znak da privreda ne može sama da ostvari budžetski prihod.

„Najlakše se zaduživati i time sanirati posljedice nedostatka novaca. To nije produktivno i to nije dobro. Kažu, zadužuju se Njemačka i Japan, ali one se zadužuju primarno za stimulisanje proizvodnje i zapošljavajne i stvaranje nove vrijednosti“, ističe ekonomista Zoran Pavlović.

U protekle dvije godine godine došlo je i do rasta kamatnih stopa, pa su zaduženja na ovaj način sve skuplja. Planirano je zaduženje i na inostranom tržištu od skoro 950 miliona.

„Sve ove vrijeme ne spominje se da se treba dati 500 miliona garancija i to sad raste na milijardu i po. Plašim se da kasa nikada nije bila praznija i da će jako teško da popune rupe“, kaže Andrijana Pisarević, novinar poslovnog portala Capital.

Na zaduživanja su u proteklom periodu upozoravali i predstavnici opozicije. Napominju da ako ovakva situacija bude nastavljena, s rebalansom budžeta moglo bi da dođe i do promjene plana zaduživanja i po mnogo većim kamatnim stopama.

„Kamatne stope po kojima se zadužujemo su sve veće. Kamatne stope iznose Euribor + marža od 7,5%. Moguće je da kamate po kojim se budemo zaduživali u 2024. godini premaše i 10 posto“, ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NSRS-u.

Orašanin napominje da su izjave predstavnika vlasti samo po kojima je javni dug prema posljednjim zvaničnim podacima 32,7 posto bruto domaćeg proizvoda igra statistike i brojki gdje na povećanja BDP-a utiču i svakodnevna poskupljenja, a da se bez obzira na taj parametar skoro svakodnevno povećava iznos duga.

Povezani članci