Nijedan događaj ili datum u Italiji ne izazovu tako veliku polarizaciju političke scene kao što to učini Dan sjećanja koji se obilježava na području Trsta tradicionalno 10. februara.

Dan sjećanja na ubijene Italijane u Drugom svjetskom ratu predstavlja događaj koji svake godine okuplja politički vrh Italije. Ipak, za razliku od prethodnih godina, ovaj put vlast u ovoj zemlji, uzevši u obzir politički spektar koji je trenutno na vlasti, zaoštrila je retoriku što se naročito odnosi na premijerku Italije Giorgiu Meloni.

Naime, 10. februar u Italiji obilježava se kao dan sjećanja na egzodus Italijana sa područja Dalmacije, Istre i Kvarnera u periodu Drugog svjetskog rata.

Najosjetljivij dio ove teme već decenijama predstavljaju fojbe, odnosno kraške jame na području Istre gdje je ubijen određeni broj civila, ali i pripadnika fašističke vojske Italije tokom Drugog svjetskog rata.

Stradanje Italijana u Drugom svjetskom ratu na području današnje moderne Hrvatske definira se u dva perioda. Prvi se tiče 1943. godine, a drugi nakon kraja rata 1945. godine.

Godinama unazad, brojni historičari, naučnici i političari špekuliraju brojem žrtava te fojbe koriste prije svega kao sredstvo političke borbe.

"Nažalost, niti talijansko, niti hrvatsko, pa ni slovensko društvo nisu po tom pitanju učinili ni izdaleka dovoljno. S jedne strane, problem fojbi je sve do 90-ih godina donekle bilo i hladnoratovsko pitanje odnosno pitanje razgraničenja, vrlo osjetljivo pitanje imajući u vidu povijest odnosa Italije i Jugoslavije. No, to ne znači da se ti talijansko-jugoslavenski odnosi nisu razvijali dobro, svakako bolje nego, recimo, francusko njemački odnosi. To nije bilo jedno tako opterećujuće pitanje", rekao je za Glas Istre historičar Tvrtko Jakovina 2020. godine.

Zaoštravanje retorike od dolaska Meloni

Iako su fojbe i ranije izazivale niz reakcija na italijanskoj političkoj sceni, čini se kako je dolaskom stranke Braća Italije koju predvodi Giorgia Meloni retorika dodatno zaoštrena, a fojbe iskorištene kao još jedno područje na kojima će koplja ukrstiti politička ljevica i desnica ove zemlje.

Dolazak Meloni na područje fojbi u Bazovicama u blizini Trsta nije bio samo uobičajeni politički čin već i snažna poruka koju je italijanska desnica željela poslati uoči važnih izbora za Evropski parlament koji će se održati za nekoliko mjeseci.

Uprkos tome što su italijanski zvaničnici godinama obilježavali Dan sjećanja u blizini Trsta, Meloni je bila prva prva političarka koja se popela na visove Trsta odakle je poslala poruku kako italijanskog ljevici, ali i pristalicama komunizma.

"Osuđujem zaborav koji je neoprostivo trajao decenijama. Sa ovog mjesta se vraćam sa još nekoliko bora i obaveza koje nikada nisam zamišljala. Živjela Italija", poručila je Meloni.

 U svom govoru, italijanska premijerka je Josipa Broza Tita nazvala dželatom.

"Odajemo počast svim Italijanima Istre i Dalmacije koji su se odrekli svojih posjeda da bi sačuvali italijanski identitet. Jedina stvar koju im Titovi komunisti nisu mogli oduzeti", poručila je Meloni i tako ponovno uzburkala duhove prošlosti.

Također, Meloni je iz Trsta ponovila zahtjev da se Josipu Brozu Titu posthumno oduzme odlikovanje Viteškog ordena Velikog krsta koji je jugoslavenskom predsjedniku dodijelio 1966. godine tadašnji italijanski predsjednik Giuseppe Saragat.

"Zahvaljujem parlamentarcima koji nastavljaju raspravu u Komisiji za ustavna pitanja za oduzimanje državnog odlikovanja dželatu Titu. Fojbe su tragedija naše zemlje, a ne jednog njenog dijela. Živio Trst, živjela Italija i živjela istina", zaključila je Meloni.

Ljevica reagovala

Ovakve izjave izazvale su reakciju i italijanske ljevice. Simpatizeri ljevičarskih politika u Italiji okačili su u Rimu transparent "Dan laži", a u Firenci je oštećena ploča u spomen na prognane Italijane s područja Istre.

Dolazak Meloni na mjesto obilježavanja egzodusa zapravo je ponovno uzburkao strasti koje su bile primjetne još u novembru 2023. godine kada su italijanska ljevica i desnica, koju predvodi stranka Giorgie Meloni, upravo raspravljali o pitanju fojbi i zločina jugoslavenskih partizana.

"Jednostavno kažem da ono što čini osnovu da se govori o zločinima protiv čovječnosti su presude Evropskog suda pravde, a Tito nikada nije dobio takvu kaznu", poručio je jedan od predstavnika italijanske ljevice Filiberto Zaratti, prenosi Klix.

Nakon Dana sjećanja, stranka Braća Italije prozvala je i predsjednicu najveće opozicione partije Elly Schlein te su je kritikovali zašto ni u jednoj riječi nije spomenula fojbe.

"Ovo je šutnja koja izgleda kao pokušaj omalovažavanja strašne stranice naše historije. Čak i ako ste zakasnili da se oglasite, možete to učiniti danas", poručili su iz Braće Italije.

Iako od rasprave o Danu sjećanja na ubijene Italijane na ovom području u Drugom svjetskom ratu nema konkretne koristi za italijansko društvo u cjelini, čini se kako je italijanska desnica na čelu sa Meloni i ovakav događaj iskoristila kao pogonsko gorivo za mnogo veće aktivnosti koje slijede u narednom periodu, a u kojima će italijanskoj, ali i evropskoj desnici biti potrebna ogromna mobilizacija glasačkog tijela za korjenite promjene unutar institucija Evropske unije.

Fojbe, pitanje komunizma i Josip Broz Tito, samo su jedno u nizu manjih oružja kojima se nastoji doći do tog cilja kao i stvaranja takvog narativa u javnosti da je upravo italijanska desnica na čelu sa Meloni ona koja nikada neće zaboraviti sve ono što se, sada gotovo pa po pravilu, definira kao tradicionalne vrijednosti bez obzira koliko one u svojoj suštini izazivale kontroverze, strah ili strepnju u određenom dijelu društva.