Vremenski uslovi ovog proljeća nisu bili naklonjeni voćarima. Poslije ljetnih temperatura u martu, stiglo je aprilsko zahlađenje praćeno mrazom. Kakve su posljedice na voću ostavili temperaturni ekstremi, prvi će saznati proizvođači trešnje.

Stručnjaci kažu da se poslije ranih sorti koje su pretrpjele oštećenja bolji prinosi mogu očekivati kod onih kasnih, koje su u pojedinim dijelovima i prerodile.

- Imali smo niske temperature u fenofazi punog cvjetanja i stiče se utisak, nakon nekih preliminarnih analiza, da ćemo imati djelimično manja oštećenja na ranijim sortama, prije svega Erli Big i Erli Lori. Ali, čini se da je to zanemarljivo i da ove godine možemo očekivati, rekao bih, malo veći rod od onog što je optimalno - ističe Miljan Cvjetković, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

Da bi se dobili optimalni prinosi i kvalitet u većini zasada, potrebno je obaviti proređivanje. U eksperimentalnom zasadu banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta u Aleksandrovcu ovu mjeru obavljaju studenti treće godine, stičući tako i praktično znanje.

Dodaju da se proređivanje može vršiti na tri načina - hemijski, mehanički i manuelni. 

-  Hemijsko se više radi kod jabučastog zbog cvjetanja, dok kod koštičavog voća kao što je trešnja, kod koje imamo identično cvjetanje, radimo ostale dvije metode, mehaničku i manuelnu - kaže student Srđan Lakić.

Voćari priželjkuju da cijena ovogodišnjeg roda trešnje ostane na prošlogodišnjem nivou kada je u prosjeku bila oko sedam maraka za kilogram.