Na jučerašnjoj sjednici NSRS-a zastupnici su usvojili sramni, činjenično neutemeljeni Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji, koju je formirala Vlada Republike Srpske.

Izvještaj je sporan jer negira genocid koji je utvrđen brojnim presudama. Domaće pravosuđe, uprkos gotovo svakodnevnom kršnju zakona, javnim negiranjem genocida, bez konkretnog poteza i optužnica.

Iz NSRS-a jučer upućene zapaljive izjave u kojima se negira genocid. Nije prvi put, ali je najnoviji. Zločini su počinjeni u Srebrenici, ali ne i genocid, smatra Milorad Dodik.

“Svi koji su potraživani presuđeni su, i o tome imam svoje mišljenje. Sud je i namješten tako da bi se moglo suditi, a da pričate objektivno o sudilaštvu, da li vam je poznato ime Naser Orić, on je za vas junak. Da ste imalo objektivni, trebali biste govoriti i o zločinima vašeg naroda. Ja se odričem i niko u ime srpskog naroda nije počinio zločin, to srpski narod odbacuje”, rekao je Dodik.

Za razliku od dosadašnjih pojedinačnih istupa u kojima je negiran genocid, Vlasti RS-a otišle su korak dalje: putem mehanizma NSRS-a pokušati institucionalizirati negiranje.

“Sada smo vidjeli institucionalne odluke ispred NSRS-a da se prihvata izvještaj koji se tiče Srebrenice u kojem se negira genocid, a za koji je Balkanska istraživačka mreža utvrdila da je neosnovan, da ne adresira ključne nalaze presuda za genocid u Srebrenici i da je na niz načina problematičan dokument. Treba napomenuti da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima više desetina prijava za negiranje genocida. Do sada je podignuta samo jedna optužnica protiv jedne osobe koja nije ni optužena za negiranje genocida nego za glorifikaciju osobe osuđene za ratni zločin”, ističe izvršni direktor BIRN-a Denis Džidić.

“Sigurno da u ovako teškoj situciji javnost se okreće prema pravosuđu i Tužilaštvu. Međutim, ne mogu se stvari pojednostavljivati, ne radi se o lakoj situaciji za pravosuđe, kao što se često predstavlja. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine do sada nije pokazalo neku selektivnost u svom pristupu i mislim da će donijeti odgovarajuće odluke u narednom periodu”, smatra Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.

Negiranje genocida nije rijetko, o čemu svjedoči i velik broj prijava u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, iz kojeg upozoravaju da problem predstavlja veliki broj anonimnih prijavitelja, koji često nisu spremni sarađivati.

“Od 2021. godine u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine evidentirano je oko 100 predmeta koji se odnose na krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ‘Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti’. U nekim predmetima su donesene naredbe o neprovođenju istrage, a neki predmeti su u fazi istrage ili prijave. Gotovo nijedan predmet nije formiran na osnovu zaprimljenog izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, dostavljenom od strane policijskog organa, s dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno”, navode iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

“Evidentno je da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odbija da podiže optužnice za ovo krivično djelo, pravdajući to time da se ne može povezati s poticanjem na mržnju. Problematično je što postoje vrlo jasne presude Suda Bosne i Hercegovine koje se tiču sličnih predmeta, recimo, presude protiv Ravnogoraca za poticanje na mržnju”, ističe Džidić.

“Očekujem da će građani RS-a shvatiti da sve ono što priča predsjednik tog entiteta već 15-ak godina ne pije vode i da su to sve izmišljotine. Ništa od toga nije konkretno urađeno niti se može uraditi. Priča da se RS može otcjepiti jednog dana, možda, za hiljadu godina, ali trenutno u narednim desetljećima to nije moguće i velike sile stoje iza Bosne i Hercegovine, zaključuje Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ovakav sve učestaliji javni diskurs i zapaljiva retorika ne trebaju čuditi u narednom periodu, ocjenjuju naši sagovornici, imajući u vidu da su teme poput ove adut vlastima RS-a za dobijanje glasova u izbornoj godini.