Iz Bosne i Hercegovine ponovo pred međunarodnim institucijama dva stava, potpuno suprotstavljena. Status bh. agentica pred Evropskim sudom za ljudska prava problematiziran, jer su obje u funkciji vršioca dužnosti.

Za predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto njihov status nije sporan, pa ga je ovom sudu potvrdila. Da je to bila samo njena odluka bez Vijeća ministara, Sud je obavijestio dopredsjedavajući i ministar odbrane Zukan Helez.

Presuda Kovačević - posljednja u dugom nizu presuda Evropskog suda za ljudska prava. I prva sa žalbom. Dvije od tri bh. agentice pred ovim Sudom iskoristile su pravo žalbe i od Suda zatražile preispitivanje odluke. Žalba je otvorila druga pitanja. Status agentica problematiziran. Mandat im je istekao. Već tri godine su u funkciji vršioca dužnosti. Potvrdu legitimiteta agentica od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zatražio je i Evropski sud za ljudska prava. I dobio dva odgovora, sa zakašnjenjem. Prvi u pismu predsjedavajuće Borjane Krišto. Potvrda legitimiteta bez prethodne odluke Vijeća ministara.

“Tražio sam da to bude na Vijeću ministara tačka dnevnog reda, nije prihvaćeno, i po tom osnovu je predsjedavajuća kazala da će ona sama odgovoriti sudu u Strazburu”, kaže Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (BH zeleni).

Sudu je upućeno i drugo pismo. Autor ministar odbrane Zukan Helez. A u pismu...

“Sva hronologija koja je urađena, da nije bila odluka Vijeća ministara i da nema odluke Vijeća ministara, da je to privatna odluka predsjedavajuće”, pojašnjava Hurtić.

“Na upit jednog visokog zvaničnika EU da li smo imali tačku dnevnog reda oko žalbe za presudu po osnovu tužbe Slavena Kovačevića i da li je ista razmatrana ja sam odgovorio onako kako je stvarno i bilo”, izjavio je Helez.

Od agentice Monike Mijić, jedne od potpisnica žalbe, druga strana priče. Tvrdi da Evropski sud za ljudska prava nije problematizirao status, niti tražio izjašnjenje Vijeća ministara:

“Za odlučivanje o pravnom statusu v.d. agentica u slučaju postojanja spora u vezi istog, nadležni su Odbor Državne službe za žalbe i Sud Bosne i Hercegovine. Valjan pravni status v.d. agentica je potvrđen pravomoćnom presudom suda BiH i rješenjima odbora državne službe za žalbe. Ove odluke nadležnih tijela su rezultat činjenice da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u dva navrata nezakonito prekinulo radni odnos v.d. agenta.”

Odluku o statusu agentica Sud Bosne i Hercegovine, ipak, adresira Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Ministarstvo ih imenuje i o statusu odlučuje.

“Kancelarija agenta posluje pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kao upravna organizacija, stoga bi u pogledu pravnog statusa agenta informacijom trebalo raspolagati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine”, saopćili su iz Suda Bosne i Hercegovine.

Presuda Kovačević bi trebala biti obavezujuća baš kao i prethodne. U Bosni i Hercegovini je, čini se, samo politička. Zbog toga dva odgovora na isto pitanje nisu novost. Oni su odraz višegodišnjih pokušaja izmjene Izbornog zakona, na što presuda i upućuje. Još jednom potvrdom diskriminacije bh. građana u osnovnom demokratskom pravu da biraju i budu birani, presuda bi u praksi značila jednu izbornu jedinicu za cijelu državu. A to znači rušenje izbornog koncepta HDZ-a BiH o legitimnom predstavljanju. No, ova, ali i ranije presude ostaju zadatak za bh. lidere. Obaveza bez koje se u Evropsku uniju ne može. Ma koliko bila prihvaćena ili ne.