Društvo

RATNE DEVEDESETE: Obrazovanje u kandžama nacionalista, svi vide samo svoje žrtve

Iz Delegacije EU u BiH napominju da izmjene nastavnog plana i programa na ovakav način predstavljaju primjer nekonstruktivne politizacije obrazovanja u BiH 

Odsustvo kvalifikacije zločina za bivšeg predsjednika bh. entiteta RS Radovana Karadžića i nekadašnjeg generala VRS Ratka Mladića nije novost u udžbenicima historije u ovom entitetu. Haške presude i kvalifikacija genocida nisu ni do sada izučavane, ali je reakciju u javnosti ove godine izazvao prošireni Nastavni plan i program za deveti razred u udžbeniku historije. Oblast koja se obrađuje nalazi se na kraju udžbenika pod nazivom "Odbrambeno – otadžbinski rat" i proširena je sa nekoliko nastavnih jedinica, piše Deutsche Welle.

Pojmovi koji se navode kao poseban dio prilikom obrade nastavne jedinice, odnose se na Radovana Karadžića i Ratka Mladića nakon čijih imena je kao pojam navedeno "heroji rata". Prvi je reagovao potpredsjednik bh. entiteta Rs Ćamil Duraković, koji je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da reaguje.

- Imamo i bošnjačku i hrvatsku djecu u obrazovnom sistemu entiteta Rs, zašto nametati historijske činjenice koje nisu istinite. Imamo jasne presude ovim zločincima koji su presuđeni, rekao je Duraković, navodeći da će djeca učiti i o posljedicama rata gdje se neće obrađivati genocid, etničko čišćenje i ostali zločini.

 U aktuelnom udžbeniku pored Karadžića i Mladića, nalazi se i Alija Izetbegović, a svu trojicu prati kratak opis.

- Kao pukovnik Jugoslovenske narodne armije, imao je važnu ulogu u odbrani Srba u Hrvatskoj 1991. godine. Kao general, bio je od 1992. do 1996. godine načelnik Glavnog štaba VRS. Vlasti Srbije su ga 2011. godine izručile Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, navedeno je u opisu Mladića.

- Psihijatar, pjesnik i političar. Kao osnivač i vođa SDS-a imao je izuzetno važnu ulogu u stvaranju bh. entiteta RS, čiji je bio prvi predsjednik. Vlasti Srbije su ga 2008. godine izručile Međunarodnom sudu u Hagu, koji ga je 2019. godine osudio na doživotni zatvor, opis je Karadžića. 

Za Aliju Izetbegovića, navedeno je da se radi o pravniku, islamskom teologu i političaru.

- U mladosti je bio aktivan u prohitlerovskoj organizaciji "Mladi muslimani", zbog čega je robijao poslije Drugog svjetskog rata. Napisao je Islamsku deklaraciju u kojoj se založio za državu zasnovanu na Kuranu, zbog čega su ga komunističke vlasti ponovo osudile. Bio je vođa SDA i predsjednik Predsjedništva BiH".

Iz Delegacije EU u BiH napominju da izmjene nastavnog plana i programa na ovakav način predstavljaju primjer nekonstruktivne politizacije obrazovanja u BiH. Međutim, profesor iz Sarajeva Enver Kazaz kaže da je to narativ koji koriste svi u BiH i da udžbenici predstavljaju ideološki instrument svih naroda.

 - U njima se ciljano sprovodi retraumatizacija novih generacija, gdje su rat, ratni zločinici a potom i žrtve, ideološki upotrijebljene u cilju stvaranja mentalnog kazamata iz kojeg mladi ne mogu izaći, smatra Kazaz, koji kao primjere navodi izlete mladih u okviru obrazovnih sistema u oba entiteta, u kojima posjećuju spomenike pripadnicima jednoj od tri vojske u BiH.

- Karadžić i Mladić, kao ratni zločinci, nametnuti učenicima kao idoli, treba da posluže postojećoj vlasti za odgoj budućih generacija kako bi se nacionalizam kapilarno proširio društvenim poljem i postavila maska kroz koju se ne vidi socijalna i ekonomska stvarnost zemlje, kategoričan je Kazaz.

 Reagovali su i iz Republičkog pedagoškog zavoda RS koje je zaduženo za nastavni plan i programali i iz resornog ministarstva koje ih odobrava. Prvi kažu da su iste teme obrađivane i u prethodnoj školskoj godini te da su nove izmjene rezultat zahtjeva nastavnika. Nešto konkretniji bili su u Ministarstvu obrazovanja, saopštivši da ličnosti poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i drugih, predstavljaju osobe koje su u periodu koji se izučava obavljali značajne dužnosti u vojnom i političkom životu bh. entiteta RS.

 - Zbog toga se ne mogu izostaviti prilikom predstavljanja događaja koji se odnose na nastanak bh. entiteta RS i "Odbrambeno-otadžbinski rat", kažu iz ministarstva, navodeći i da "svaka predložena promjena ima svoju naučnu utemeljenost i potkrepljena je mišljenjem stručnih članova koji su radili na izradi tog nastavnog plana i programa".

Reagovali su i iz OHR-a, istakavši da se obrazovni sistem i dalje zloupotrebljava za dalje stvaranje nepovjerenja.

- Etnocentrične perspektive i dalje dominiraju udžbenicima historije i vidimo nove planove. Da se ide i korak dalje u iskrivljavanju činjenica o ratnim zločinima počinjenim tokom devedesetih i pojedincima odgovornim za te zločine. Kvalitetno obrazovanje mora uključivati i europske vrijednosti, uključujući toleranciju, naveli su iz OHR-a, na čiju adresu se obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je tražio smjenu ministrice Željke Stojičić, kao i nalog o zabrani upotrebe novih nastavnih programa.

Zanimljivo, izvještaj Misije OSCE-a u BiH iz prošle godine obrađuje ovu tematiku, u kojem se navodi da se u osnovnim školama ratne devedesete posmatraju kao godine vlastite žrtve i stradanja i gdje se promoviše empatija samo prema svom narodu.

- U svim analiziranim udžbenicima u kojima je prikazan period 1992. do 1995. godine u BiH, uočen je jednostrani prikaz u kojem se nalaze tri isključive historije, navedeno je u izvještaju.

Misija OSCE-a izdala je pet preporuka koje se odnose na unapređenje i uzajamno razumijevanje, kako bi se ojačalo pomirenje i promovisao održivi mir u BiH, a među kojima je izrada posebnih nastavnih planova koji bi bili "rasterećeni" dosadašnjim učenjem predmeta historija. U izvještaju OSCE-a koji potpisuje autorica Heike Karge, profesorica sa Univerziteta u Regensburgu, navedeno je da se 30 godina nakon rata istorija koristi za promovisanje jednostranih narativa.

- Zaključak je da je došlo vrijeme za suočavanje sa proteklim ratom. Od njega je prošlo 30 godina i sada je vrijeme da se tom temom pozabavimo u udžbenicima historije, navedeno je u izvještaju iz prošle godine. Ipak, za sada je ostalo samo na preporukama, kao i na početku revizije udžbenika u BiH.

Proces revizije udžbenika u Bosni i Hercegovini pokrenut je početkom 1998. godine, na osnovu Sporazuma o reviziji udžbenika za "nacionalnu grupu predmeta". Uspostavljena je Međuentitetska komisija za udžbenike radi utvrđivanja eventualno uvredljivog sadržaja u udžbenicima. Proces je trajao do 2006. godine kada su donesene "Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika historije za osnovne i srednje škole u BiH". Do tog perioda u bh. entitetu RS korišteni su udžbenici historije koji su se oslanjali uglavnom na beogradska izdanja sa izdavaštvom u Istočnom Sarajevu, u kantonima sa hrvatskom većinom na udžbenike iz Zagreba sa izdavaštvom u Mostaru, dok su za kantone sa većinski bošnjačkim stanovništvom štampana izdanja sa sadržajem koji su se uglavnom odnosili na historiju bošnjačkog naroda.

Nakon uspostavljanja "Smjernica za pisanje", na osnovu kojih je u periodu od skoro osam godinatrajalo izbacivanje uvredljivog i sadržaja koji nije u skladu sa evropskim standardima, kvaliteta udžbenika je značajno poboljšana, iako se i dalje većina njih oslanja samo na svoje historije.

- Zloupotreba obrazovanog sistema kao ideološkog aparata vlasti, dovodi to toga da što se više odmičemo od rata kao traumatičnog događaja, sve više raste trauma u obrazovnom sistemu odnosno u društvu. To je put u propalo društvo, zbog čega postaje sve više agresivno, uključujući i demografsku katastrofu jer je tu psihološku traumu nemoguće izdržati, zaključuje profesor iz Sarajeva Enver Kazaz, piše Deutsche Welle.