Pad proizvodnje električne energije. Pad izvoza električne energije. Pad proizvodnje mrkog uglja. Pad proizvodnje koksa. Pad izvoza uglja. Povećanje uvoza električne energije. Povećanje uvoza uglja.
To su, ukratko, podaci Federalnog zavoda za statistiku koji se odnose na energetiku u Federaciji BiH. Statističari su poredili prvih osam mjeseci prošle, 2023. godine i prvih osam mjeseci ove, 2024. godine. I evo pokazatelja i poređenja.
Tokom prvih 8 mjeseci 2023. godine u Federaciju Bih je uvezeno je 531 GWh. Tokom prvih 8 mjeseci 2021. godine u FBIH uvezeno je 543 GWh, a u 2022.godini uvezeno je el. energije u FBIH 264 GWh. Dakle, tokom posljednje četiri godine Federacija je najviše električne energije uvezla ove, 2024. godine.
Tokom prvih 8 mjeseci 2024. godine iz FBIH izvezeno je 870 GWh. U istom periodu 2023. godine iz FBIH izvezeno je 1.352 GWh. Tokom prvih 8 mjeseci 2021. godine iz FBIH izvezeno je 2.428 GWh, a u 2022. godini iz FBIH izvezeno je 1.102 GWh. Poredeći posljednje četiri godine, najlošiji rezultati kada je u pitanju izvoz elekrtične energije ostvareni su ove, 2024. godine.
Kada pogledamo 2024. godinu i uvoz električne energije i uporedimo sa 2022. godinom uvoz je porastao tri puta.
Istovremeno, kada uporedimo prvih osam mjeseci 2023. godine u odnosu na prvih osam mjeseci 2024. godine uvoz je porastao za 40%, a pad izvoza iznosi preko 60%.
Sada ćemo uporediti proizvodnju el. energije za prvih 8 mjeseci 2021. godine i prvih 8 mjeseci 2024. godine. U FBIH je tokom prvihosam mjeseci 2021. godine proizvedeno ukupno 6.211 GWh.
U FBiH je za prvih osam mjeseci 2024. godine proizvedeno ukupno 5.552 GWh. Ovo je pad od 11% u proizvodnji el. energije.
Istovremeno, u 2023. godini proizvedeno je ukupno 5.083 GWh i ovo je pad u proizvodnji u odnosu na godinu prije od 10%.
Kada pogledamo ove podatke, a posebno uvoza/izvoza el. energije dobijemo objašnjenje zašto je došlo do povećanja cijene el. energije i shvatite da sa ovim pokazateljima možemo očekivati dalji rast cijene el. energije.
Kada je u pitanju proizvodnja mrkog uglja i ona je u padu. Recimo, tokom prvih osam mjeseci proizvedeno je 2,8 miliona tona mrkog uglja. U istom period ove godine proizvodnja je pala na 2,4 miliona tona. Proizvodnja lignita je povećana sa 814 hiljada tona na 955 hiljada tona. No, lignit je ugalj srednje kalorične vrijednosti, dok je mrki ugalj visokokalorični ugalj.
Logično bi bilo postaviti pitanje da li je Vlada FBIH napravila tematsku sjednicu o dramatičnom pada izvoza ili dramatičnom rastu uvoza el. energije. Pitanja možemo postaviti, ali odgovora neće biti jer su sada su na sceni stručnjaci koji govore samo “istinu”. Svi parametri uvoza i izvoza iz BIH, industrijske proizvodnje, uvoza/izvoza el. energije su takvi da govore u kakav kolaps idemo. Ali umjesto rasprava i protesta zbog energetskog kolapsa koji nam prijeti, u Sarajevu se organiziraju protesti zbog pasa lutalica.
