Sarajevo je jutros obavijeno gustom maglom i smogom i daleko je najzagađeniji grad u Bosni i Hercegovini. Kvalitet zraka u glavnom gradu BiH je vrlo nezdrav za stanovništvo, a indeks kvaliteta zraka u 08.00 sati iznosio je 228.
U situaciji sa vrlo nezdravim zrakom kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana vjerovatnoća negativnih posljedica je po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva. Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani, navode iz Ekoakcije koja prikuplja podatke o zagađenju zraka u gradovima BiH.
Kvalitet zraka jutros je nezdrav i u Banjoj Luci, Tuzli u kojima je indeks kvaliteta zraka u 08.00 sati iznosio 189 i 183, te Zenici i Bihaću gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 176.
U tim kao i drugim sredinama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Kvalitet zraka jutros jedino je dobar na području Mostara i Ivan-sedla gdje je indeks kvaliteta zraka u 08.00 sati iznosio 21 i 29.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
